Šah.hr - prvi hrvatski šahovski forum

Diskusija => Općenito => Autor teme: Schlechter na 10-11-2010, 09:33:48



Naslov: Anegdote
Autor: Schlechter na 10-11-2010, 09:33:48
Njemački velemajstor Wolfgang Unzicker (1925-2006) bio je poznat po tome što je volio pričati viceve.
Nerijetko ga se moglo vidjeti kako priča vic svom protivniku i istovremeno potpisuje formular tek završene partije.
Jednom prilikom prišao je slovenskom velemajstoru Vasji Pircu (1907-1980) i započeo priču:"Velemajstore,da li sam Vam ispričao ovaj vic...".
"Da li je dobar?"prekine ga Pirc.
"O,da!Odličan!"
"E,znači da mi ga niste ispričali"zaključi Pirc.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Schlechter na 10-11-2010, 10:03:27
Na jednom od turnira u Hastingsu koji se tradicionalno održavaju na prijelazu jedne kalendarske godine u drugu
češki velemajstor Luděk Pachman (1924-2003),inače pisac mnogih knjiga o šahovskim otvaranjima,pričao je o svojim prvim šahovskim koracima.
"Šah sam naučio od svoje tetke,ali njene pouke bile su ponešto pogrešne.
Naime,u početnoj poziciji skakače smo stavljali tamo gdje su trebalu biti lovci i obrnuto."
Na to je mađarski velemajstor László Szabó (1917-1998) zaključio:"Tu činjenicu treba imati u vidu kad se studiraju Tvoje šahovske knjige".


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: dyda na 10-11-2010, 14:03:35
Njemački velemajstor Wolfgang Unzicker (1925-2006) bio je poznat po tome što je volio pričati viceve.
Nerijetko ga se moglo vidjeti kako priča vic svom protivniku i istovremeno potpisuje formular tek završene partije.
Jednom prilikom prišao je slovenskom velemajstoru Vasji Pircu (1907-1980) i započeo priču:"Velemajstore,da li sam Vam ispričao ovaj vic...".
"Da li je dobar?"prekine ga Pirc.
"O,da!Odličan!"
"E,znači da mi ga niste ispričali"zaključi Pirc.

Samo me jedno zanima: da li bi pričao viceve protivniku nakon izgubljene partije isto kao i nakon dobivene? Ako je, onda svaka mu čast. Volim takve ljude, makar i vicevi ne bili smiješni. Važna je dobra volja. A anegdota je  :ok:


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: BADROV na 10-11-2010, 16:30:37
Kardinal Richelieu(1585-1642) rekao je da "Nije grijeh ubiti nekoga,ako vas je upravo pobijedio u partiji šaha"! :secret2:


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: dyda na 10-11-2010, 17:13:33
Kardinal Richelieu(1585-1642) rekao je da "Nije grijeh ubiti nekoga,ako vas je upravo pobijedio u partiji šaha"! :secret2:

 Ha čuješ ... s takvima uvijek možeš  previdjeti damu potez pred mat  :pardon:  


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Branimirac-PK4 na 10-11-2010, 20:07:43
... jer taj mora biti da je vještac kad uspije pobijediti kardinala  ;)
Torkemada :scare3:


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Schlechter na 10-11-2010, 22:34:48
Velemajstor Mieses(83) igrajući 1950. na nekom turniru pobjedio je nizozemskog majstora Van Foresta(85).Nakon partije dao je izjavu novinarima:"Pobijedila je mladost!".
Na turniru u Perogradu,1914.,dogodio se obrnut slučaj.
Nakon žestokog okršaja dvojice veterana,72-godišnjeg Blackburna i 60-godišnjeg Gunsberga,uživajući u pobjedi srariji je rekao mlađem:"Još ste Vi mladi da bi igrali sa mnom".


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: dyda na 10-11-2010, 22:49:27
Velemajstor Mieses(83) igrajući 1950. na nekom turniru pobjedio je nizozemskog majstora Van Foresta(85).Nakon partije dao je izjavu novinarima:"Pobijedila je mladost!".
Na turniru u Perogradu,1914.,dogodio se obrnut slučaj.
Nakon žestokog okršaja dvojice veterana,72-godišnjeg Blackburna i 60-godišnjeg Gunsberga,uživajući u pobjedi srariji je rekao mlađem:"Još ste Vi mladi da bi igrali sa mnom".

Vidiš ti kako su moji vršnjaci  duhoviti  :biggrin:


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Schlechter na 03-12-2010, 23:11:53
Stari majstor Adolf Anderssen jednom se prilikom putujući na turnir našao u nekom malom mjestu.Kako je imao dosta vremena do polaska vlaka zaigrao je šah sa najjačim lokalnim igračem dajući mu pritom damu fore.
Čovjek ga nije prepoznao pa mu je nakon poraza rekao:
"Kao najboljeg igrača u mjestu nazvali su me Anderssen,ali Vi igrate kao da ste pravi Anderssen".
Slavni šahist mu odgovori:"Nisam Anderssen,ali ga poznajem.Jedan moj prijatelj koji mi daje damu fore je njegov rođak,a Anderssen njemu daje damu fore".


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: dyda na 04-12-2010, 15:07:38
Stari majstor Adolf Anderssen jednom se prilikom putujući na turnir našao u nekom malom mjestu.Kako je imao dosta vremena do polaska vlaka zaigrao je šah sa najjačim lokalnim igračem dajući mu pritom damu fore.
Čovjek ga nije prepoznao pa mu je nakon poraza rekao:
"Kao najboljeg igrača u mjestu nazvali su me Anderssen,ali Vi igrate kao da ste pravi Anderssen".
Slavni šahist mu odgovori:"Nisam Anderssen,ali ga poznajem.Jedan moj prijatelj koji mi daje damu fore je njegov rođak,a Anderssen njemu daje damu fore".

Ne bih bila baš sretna da me netko počasti sličnim komentarom  :(. Ipak, bolje prvi u selu nego zadnji u gradu  ;)


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: LaraCroft na 05-12-2010, 23:34:23
Kardinal Richelieu(1585-1642) rekao je da "Nije grijeh ubiti nekoga,ako vas je upravo pobijedio u partiji šaha"! :secret2:

LoL, slažem se osim jednog- treba to napraviti već prije, a ne čekati poraz :rofl:...


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 26-04-2012, 09:41:15
Na malom turniru u Švicarskoj došlo je u partiji između Flohra i Groba do slijedeće pozicije:

[FEN "6k1/bp3pp1/7p/1q1B4/3PQp2/P5Pb/1P3B1P/6K1 w - - 0 1"]

Flohr, bijeli, je predao.
O tome što se poslije desilo, feljtonist koji je pisao pod pseudonimom Farsbury dao je slijedeću pretpostavku:

Grob je najvjerovatnije rekao Flohru:
-Zašto se se predali, velemajstore? Niste bili raspoloženi za igru?
A Flohr je, zacijelo, odgovorio:
- Ne, raspoloženje za igru kod mene postoji i ja bih sa zadovoljstvom igrao još dva sata. Predao sam se zbog toga što mi je mat u slijedećem potezu, ili u krajnjem slučaju kroz dva poteza.
Tu je Grob opet primijetio:
- A, to je ono! A ja sam mislio da Vam se možda moje prezime ne dopada. Ako ste se , pak, uplašili mata, niste se trebali predati, već pobjeći kraljem na h1 i od šaha se zakloniti lovcem na g1!"

[Site "(Švicarska)"]
[White "Flohr"]
[Black "Grob"]
[Result "1:0"]
[SetUp "1"]
[FEN "6k1/bp3pp1/7p/1q1B4/3PQp2/P5Pb/1P3B1P/6K1 w - - 0 1"]

1. Kh1 Qf1+ 2. Bg1


Na taj način je "Farsburry" šest godina nakon partije otkrio da je Flohr požurio s predajom.

Ali ovdje naša priča ne završava - postoji i epilog!
Međutim velemajstor Bronštajn je našao, da poslije spomenutog manevra crni produžava sa

[Site "(Švicarska)"]
[White "Flohr"]
[Black "Grob"]
[Result "1:0"]
[SetUp "1"]
[FEN "6k1/bp3pp1/7p/3B4/3PQp2/P5Pb/1P5P/5qBK b - - 0 2"]

2... Bxd4 $1 3. Qxd4 (3. Qe8+ Kh7 4. Be4+ f5 5. Bxb7 f3) 3... f3 $1 *



sa strašnom prijetnjom 4.Lg2 mat!

Ako bijeli sad žrtvuje lovca sa 4.Lf7:+ Kf7:  crni kralj se lako skriva od šahova - npr:


[Site "(Švicarska)"]
[White "Flohr"]
[Black "Grob"]
[Result "1:0"]
[SetUp "1"]
[FEN "6k1/1p3pp1/7p/3B4/3Q4/P4pPb/1P5P/5qBK w - - 0 4"]

4. Bxf7+ Kxf7 5. Qd5+ (5. Qf4+ Kg8 6. Qb8+ Kh7 $19) 5... Be6 6. Qxb7+ Kf6 $19 *


Ovo sve je Bronštajn pokazao Flohru, na što je ovaj odgovorio:
- Eto vidite, vi biste sigurno razmišljali šest godina, a ja sam se smjesta predao!


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 16:14:31
Poznati borovski FIDE majstor Milutin Lukić poznatiji je kao šahovski djelatnik nego šahista. U Hrvatskoj je bio prvi profesionalni šahovski menadžer.
Prije par godina mi je rekao da će se oprostiti od šaha sa svojim memorijalnim turnirom. Ja malo radoznao priupitah: Kako spomenturnir kad nisi umro!?
Lukić je bio uvjerljiv: Moram ga organizirati za života jer kad umrem nitko ga neće sigurno organizirati!


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 19:38:56
O Bori Kostiću postoje bezbrojne anegdote, a pisali su ih mnogi, pa i Vuković. Ova je iz srpskih izvora.

Poznato je da je Bora Kostić bio inspiracija Štefanu Cvajg za čuveni šahovski roman "Novela o Šahu". Neko mi je rekao da se kost se na mađarskom kaže cent pa otud ime velemajstora u romanu tj. Čentović. Nažalost, taj lik je prikazan kao neko ko je suh i neinteresantan a jedino što radi dobro je igranje šaha. Navodno šta se desilo je bilo ovako. Bora je u svom bečkom razdoblju igrao šah za pare u nekoj kafani. Jedna od njegovih redovitih mušterija je bio i poznati pisac Cvajg. Njemu su porazi teško pali a izgleda Bora mu se malo i potsmjevao pa je Cvajg jednom rekao: "vidićeš ti kad ti ja napišem!"


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 28-04-2012, 21:51:22
Pero još jedan gromki aplauz!

Veliš "poznato je", a meni eto recimo nije bilo, mada sam Zweigovu novelu "Šah" čitao prije dosta godina na engleskom (nije mi poznato je li i tko izdao hrvatski prijevod), u knjižici (imam je još!) od 75 stranica. U doba kad sam je čitao, zapravo sve do maloprije, nije mi bilo poznato da je Bora Kostić inspirirao Zweiga za "skicu" svog glavnog junaka, Mirka Czentovica. Sadržaj sam moram priznati pomalo zaboravio, ali ovaj napis me evo inspirira da je još jednom pročitam.
Czentovic je svjetski šahovski prvak, kojeg izaziva na meč bogati putnik na putničkom brodu (koji prethodno nije igrao 20 godina!), i na kraju ga, ako se ne varam, pobjeđuje u velikom stilu...

Čini mi se da je Zweigova  "šahovsko-literarna osveta" bila potpuna!  >:( :'( 8)


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 21:57:09
Gull, ove anegdote se sjećam iz knjige Ambasador šaha, no pojavljivala se još...  Anegdote i nisu bile najtočnije jer je netko uvijek dodavao.

Evo jedne koja je približno točna...

Beogradski majstorski kandidat Bata (Miodrag) Vuković je volio da priča o nekom turniru, mislim u Vinkovcima, gdje su bili prisutni svi tadašnji korifeji jugoslavenskog šaha. Čika Bora Kostić je igrao cug sa nekim lokalnim igračem, možda dr.. Georgijević, u čajeve. Eventualno igranje se završilo a Bora je dobio 25 "čajeva". Podrazumijevalo se da će biti plaćen odgovarajuću sumu u dinarima kad njegov protivnik reče: "A, ne! Mi smo rekli da igramo u čajeve a ne novac. Konobar! Molim donesite 25 čajeva! "Za tili čas na stolu pred Kostićem su bila 25 vrućih čajeva a oko stola su stajali brojni nasmijani velemajstori i majstori. Odjednom će Bora gledajući u njih: "Gligo, Pero, Boro, Mijo ... što čekate? Što ne kupujete čajeve? "


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:02:37
Ova je objavljena i u ŠG oko 1950.

Jednom prilikom, mislim pedesetih godina prošlog vijeka, velemajstor dr. Pera Trifunović je gostovao u Južnoj Americi. Na slobodan dan se ukazala prilika da se ode u neko malo mjesto, mislim to je bila Cochabamba, i odigra simultanka. Pera pristane, odigra simultanku, a bio je kraljevski dočekan. Na banketu poslije simultanke držane su zdravice i Pera u svojoj govorancije kaže izmedju ostalog nešto kao: "A naročito mi je drago da sam imao prilike da gostujem i igram šah u jednom malom kutu globusa gdje nije stigao da gostuje čak ni naš poznati svjetski putnik velemajstor Bora Kostić! "Na to par starijih ljudi graknu:" Ko? Senor Kostič? Senor Kostič? Kako da ne! Bio je on ovdje još 1913 godine! Mi ga se svi rado sjećamo! "


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:04:56
Doživio je Bora Kostić velike počasti ai korist na tim svojim šahovskim putovanjima. U Indiji je velemajstor Kostić bio izmedju ostalog gost čuvenog šahovskog mecene generala Sir Umar Kajat Kana koji je bio pokrovitelj i sponsor indijskog šaha a naročito velemajstora Sultan Kana. Kada je maršal Tito išao na svoju "turneju mira" tamo su se još uvijek sjećali Bore Kostića pa su tadašnji maharadža od Čandagara i drugi poslali pozdrave starom velemajstoru po predsjedniku Jugoslavije kao i članu njegove svite poznatom novinaru i šahovskom majstoru Miroslavu Radojčiću.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 28-04-2012, 22:06:00
Citat:
Pera u svojoj govorancije kaže izmedju ostalog nešto kao: "A naročito mi je drago da sam imao prilike da gostujem i igram šah u jednom malom kutu globusa gdje nije stigao da gostuje čak ni naš poznati svjetski putnik velemajstor Bora Kostić! "Na to par starijih ljudi graknu:" Ko? Senor Kostič? Senor Kostič? Kako da ne! Bio je on ovdje još 1913 godine! Mi ga se svi rado sjećamo! "

Hahaa, dobar!  ;D

Ne znam je li istina, ali da štosno zvuči - zvuči!  ;D :)



Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:12:54
Iz Argentine je stvarna, a Radojčić je ovu više puta prepričavao na TV...

Evo jedne iz moje knjige Vinkovački šahovski turniri 2.

Na trećem mješovitom majstorskom turniru velemajstor Bora Kostić svakako je bio središnja ličnost. Njegova duhovitost bila je poznata na svim meridijanama, a to se samo potvrdilo i taj put. Kao što je uobičajeno, sudionici turnira bili su na prijemu kod predsjednika Skupštine općine, gdje su se osjećali ugodno uz bogatu zakusku i piće, a gospodin Bora je bio glavni. Nakon izlaska iz zgrade rekao je: «Lijepo je bilo, kao i uvijek na ovakvim prijemima, ali još bi ljepše bilo da nam je predsjednik dao «plavu kuvertu» za uspomenu.»


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:21:49
Iz navedene knjige još o Kostiću...

SIMULTANKA BORE KOSTIĆA
 24.09. 1926. godine

+   =   –
17   0   0
   

Vrhunski događaj za Vinkovce i njegove šahiste bilo je gostovanje Bore Kostića - proslavljenog velikog majstora i svjetskog putnika, koji je odigrao simultanku na 17 ploča i sve partije riješio u svoju korist. Kostić se nalazio na proputovanju za Meran, gdje je igrao na majstorskom turniru.
   Kostić je u šahovskom svijetu ostao nezaboravan i kao prvi svjetski globtroter s crno-bijelom pločom pod rukom. Odlično je govorio preko desetak jezika i svugdje je bio rado viđen gost.
   Iako je stalno živio u Vršcu, u Vinkovce je često dolazio, pa su ga Vinkovčani smatrali svojim sugrađaninom. Bio je osobni prijatelj dr. Jovana Georgevića kod kojeg je odsjedao, pomagao mu pri pisanju njegovih šahovskih knjiga i analiziranju dopisnih partija koje je igrao «Joco». Odigrao je mnogo simultanih produkcija poslije Drugog svjetskog rata u Vinkovcima (nažalost nisu zabilježene), a igrati je mogao svatko tko je uplatio određeni «sitniš». U kavani je bio dostupan svakom šahisti i ljubitelju šaha, a cijena igranja s njim bila je jedna kava ili čaj. Ako je bilo više kava, imao je dogovor s konobarom da ga isplati u dinarima!


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:24:52
S anegdotama sam krpao prazan prostor...

Na Promidžbenom turniru 1949. godine nastupio je i majstorski kamdidat Adam Bohnert iz Zagreba, kao bivši Vinkovčanin. Upravo ta činjenica, da je nakon dugo godina ponovo nastupao u gradu u kojem je bio 1939. godine prvak, imala je za njega loše posljedice što se tiče plasmana na turniru. Staro poznanstvo, neki rođaci, koji nisu imali razumijevanje za šah, doveli su do toga, da je prije početka jednog kola došao jedan rođak Bohnerta i saopćio da on ne može igrati ovo kolo, jer se ne osjeća dobro. Kao sudac turnira zabrinuo sam se za zdravlje Bohnerta i odmah otišao u hotel da se pobrinem za eventualnu pomoć. Međutim moj trud bio je uzaludan, Bohnert nije bio u hotelu, već kako sam kasnije doznao on se u jednom starom društvu prisjećao starih vremena i nikako se nije mogao sjetiti da treba ići na kolo radi igranja partije. Nažalost, uspomene su ovaj put loše završile po Bohnerta, jer je u turnirsku tablicu dobio nulu.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:27:05
Na turniru 1965. godine poznati bosanski majstor Kozomara nije mogao reći da ga sreća nije poslužila. U obje partije, protiv domaćih igrača dr. Štefanića i dr. Nikolića, stajao je mnogo slabije i samo je veća rutina Kozomare odlučila da nije bio poražen. Nakon tih partija majstor je primjetio: «Ovi doktori igraju šah, kao da su doktori šaha, a ne medicine.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:29:33
Tigran Petrosjan:

Veliki šahovski uspjeh postigao je Larsen 1970. godine na Međunarodnom velemajstorskom turniru u Vinkovcima. Bent je igrao s crnim figurama protiv poznatog međunarodnog majstora Marija Bertoka. Partija je bila prekinuta i u nastavku je Larsen trebao odlučiti koji od dva nastavka će izabrati. Prvi - logičan, koji odgovara duhu pozicije - vodio je k remiju, drugi - sumljiv - pri ispravnom odgovoru Bertoka vodio je Larsenovu porazu, a pri pogrešci - pobjedi. Larsen je izabrao drugi, Bertok je pogriješio i izgubio. Pitao sam Larsena, - Zbog čega je izabrao to riješenje? Odgovorio je: - Od tri partije ako igram po vašem - pravilno s jakim majstorima, imat ću 1,5 bod, a ako budem igrao kako ja igram, moguće je da u jednoj od tri partije budem kažnjen, no tada ću osvojiti dva od tri boda, a to mi čini veće zadovoljstvo.

Петросян, Т. В:  Стратеѓия надежности,  Москва, Физкультура и спорт, 1985. godine


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:33:39
Nekad sam ih i sam pisao...

Na Međunarodnom velemajstorskom šahovskom turniru Vinkovci 1970. godine primjećeno je izuzetno mnogo vinkovačkih gimnazijalki u turnirskoj dvorani. Zli jezici su primjetili da se ne radi o posebnoj zainteresiranosti djevojaka za šah, nego za Quinterosa!

1996. godine


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:35:22

Velemajstor Ivan Nemet igrao je na tri vinkovačka turnira bez nekog većeg rezultatskog uspjeha na 64 crno-bijela polja, ali zato je imao na drugom području. Naime, 1971. godine Nemet je u Vinkovcima upoznao svoju životnu suputnicu, te postao vinkovački zet!



Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:37:23
Da knjiga ne bude suhoparna moraš malo ubaciti i humora...


ANTE PORTAS CIBALIE

- Kapa dolje, druže Bile! Moj naklon i štovanje. - Pružim ruku. - Čestitam!
- Najtoplije zahvaljujem! A na čemu?
- Kako to «na čemu»? Ma, nemojte sad, molim Vas! Proslavit ćete našu Šokadiju, nas vinkovačke gotovane, više od cijele poljoprivredno-prehrambene proizvodnje. A gdje je tu i Đuka Begović...
- Ne razumijem - reče mi. - Ništa te ne razumijem!
- Razumijet ćete, razumjeti: Tko Vas ne poznaje?! Koga Vi ne poznajete? Tko s Vama sve nije osobni prijatelj? 
- Sada baš ništa ne razumijem... - slegne ramenima.
Nastavim:
- Cijeli Vas svijet zna od Indije do Amerike. U svijetu sporta i razonode visoko kotirate: drugujete s Bobi Fišerom, posjećuje Vas Mark Tajmanov, dopisujete se s Draženom Jerkovićem... ne mogu sve ni nabrojati.
- Što tu ima loše? - upita.
   - Ništa! Baš ništa. Dapače, to je vrlo dobro. Ljudi Vas sve više i više cijene: u svojoj ste struci vanserijski stručnjak, u nogometu financijski, pa direktor ste nekog sektora, onda radni čovjek...
- Ha... ha...Haha.
- Čak smo Vas neki dan vidjeli i na televiziji.
- Da, da! Normalna stvar. Pozvali su me prijatelji u Zagrebačko popodne.
- Pa, kako ste se osjećali pred tv-kamerama? Je l′ bilo vruće?
   - Tako, tako... Bio sam istovremeno počašćen ali i hendikepiran. To kratko vrijeme... 
- Ograničavali su Vam vrijeme - dodam. - Vi ste se raspričali o elektronskom šahu, bilo je vrlo zanimljivo, a oni...
- Mislili su, da ću statirati i smješkati se. Nisam ja glumica. Šteta! Gledaocima sam htio sve potanko, stručno, znanstveno objasniti, kako igra šah elektronski «mali Bobi».
- A oni, Božo Sušec i ostali?
- Digli su paniku. Pogledavaju sad ručni, sad zidni sat. Ja to sve vidim i pravim se da ne vidim. Pognuo sam glavu i pričao, pričao...
 - Primjetio sam. Htjeli su Vas zaustaviti ali nisu mogli. Divno ste se držali. Sačuvali ste svjetlost našeg vinkovačkog obraza. Mi kad hoćemo dalje, nitko nas ne može zaustaviti.
- Takvi smo! I takav je moj stil. Volim biti glavni ili uz glavne. Zar je onda čudo što me svi poznaju?
    - Svakako da nije. Sposobniji ste od mnogih koje poznajem. Ipak mi se kod Vas najviše sviđa ono računanje napamet. Ja sam tu vezer. Kako Vi to radite?
- Pa, ako dobro razumijem pitanje - napamet! Volim računati napamet.
   - Izvrsno! Kad bih ja tako znao, gdje bi mi bio kraj svijeta. Na kraju Vam se zahvaljujem na izmišljenom razgovoru - dodam.
- Nema na čemu. Sitnica! - reče.
Zatim uđe u Cibaliju. A ja se vratim kući.

 Josip Šarčević - Joso : Gradsko blato, Vinkovci, 1978. godine



Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:40:24
Čehoslovački velemajstor Hort svako jutro provodi u šetnji po Kunjevačkoj šumi. U subotu je za vrijeme šetnje doživio zanimljiv i istodobno uzbudljiv događaj. Naime, naišao je na krdo divljih svinja! Kasnije je rekao: «Gledao sam da se domognem stabla na koje se mogu lako popeti, u slučaju da me napadnu.» Međutim, svinje su očito imale «razumijevanje» za Hortov strah, pa su mirno nastavile svojim putem.

                                                                                         Ivan Jovanovac - 1976. godine


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:42:54
Mario Bertok čest je gost na turnirima u Vinkovcima, ali zli jezici pričaju da je razlog u nekim neraščišćenim računima između njega i vjenčanog kuma, inače jednog od najjačih vinkovačkih igrača majstorskog kandidata ing. Bilušića. Naime, «kažu»  da je Bertok od svog kuma jednom prilikom na «cugeru» bio potučen do nogu i da je potpisao taj poraz. Zadirkivanja na taj račun bilo je i pred partiju na tom turniru. Prije početka kola Bertok je prišao sucu turnira i rekao: «Mislim da će te vrlo brzo zapisati bod u tablicu, jer ovaj put neću iz kumovskih razloga potpisati poraz, da bi imao čime da se hvali, nego ću za njegovu zbirku autograma dodati jedan potpis s jedinicom». Na žalost Bertokovu i poslije tog kola (partija je završena remi) ostali su računi i dalje neraščišćeni.

Milenko Savić - 1965. godine

Savić danas živi u Beogradu i bio je Panićev zamjenik u gospodarstvu.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:44:22
U 5. kolu sastali su se dr. Nikolić - Polugajevski odnosno Ledić - Balašov. Dr. Nikolić je izjavio. To je  zapravo odmjeravanje snaga reprezentacije Vinkovaca i SSSR-a. Ponudili smo im «vezane remije» što su sovjetski velemajstori «na veliko iznenađenje odbili». Ledić je nadodao: «Vjerojatno znajući, da ćemo se mi pri kraju partije srediti i početi vući naše poteze». Tako je i bilo.

Ivan Jovanovac - 1976. godine


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 28-04-2012, 22:49:52
O, SOLE MIO !

Svi su zurili u nebo. Činilo se da će nebeskim plavetnilom sijevnuti kao munja neki leteći tanjur. Narod je gledao u nebo, a bilo je vedro, još za dana. Zabrinuti Vinkovčani vruće su željeli da Sunce što prije zađe. Pero kobasičar, emotivno je ispalio svoju želju:
Neka se smrkne, pa da vidimo tog Fischera!
Pročulo se diljem komune na Bosutu da šahovski velmoža, veliki šerif na crno-bijelim poljima Robert James Fischer, rođen u Chicagu 09. ožujka 1943., ne izlazi subotom na megdan prije nego što se smrkne.
- Uvijek treba da se nekom smrkne da bi drugome svanulo - mudro opaža desetokategornik Miško, vatrogasac i Fischerov navijač još od Bleda 1959. - Baš mi se dopalo kad je Bobby jednom rekao da će sam sebi odsjeći uho ako izgubi sa Smislovom - prisjeća se vatrogasac Miško.
Luka Pacerić, radnik u katastru, grozničavo je gledao na vekericu:
- 17 sati 43 minute - gromoglasno je objavio. - Po mom računu Sunce bi trebalo već da zađe. Što mu je večeras? Još će nam taj planet pokvariti «Vinkovačke jeseni 68»...
Robert James Fischer (SAD) konsultirao je nekog lokalnog astronoma:
- Haudujudu, kako stoje stvari kod vas u pokrajini što se zalaska Sunca tiče? - pita budući svjetski prvak (po vlastitoj želji).
-Ekselencijo - muca astronom, koji je već pred penzijom - Sunce kod nas zalazi u ovo vrijeme između 17.55′ i 18.55′, već kako mu se svidi!
- Well, to mi se ne dopada. Cijenim Sunce samo kad je točno. U vas ne kasne samo avioni i vlakovi. Mnogo sam čitao o vašem gradu. Kod Vinkovaca je Konstatin Veliki potukao Licinija godine 314. U to doba Vinkovci su bili starorimski municipij, zgodno! Možda sam zbog toga i došao k vama da vidim tko će osvojiti 2. mjesto!
Reporter domaćeg lista «Cibaliae News» upitao je Fischer:
- Velemajstore, budući da sunce još uvijek nije zašlo, dozvolite da vas pitam tko će biti prvi u Vinkovcima?
- Orginalno pitanje - reče Bobby i pogleda u nebo. - Kod vas ljeti solsticij kasni. Po mom računu Sunce bi već moralo zaći. Meni je veoma žao mistera Wadea iz Nove Zelandije. Njemu ću kraljev gambit odigrati poslije 19 sati. Pošaljite mu moj džentlmenski pozdrav i neka čovjek popuši još neku cigaru dok to nesretno Sunce ne zađe iza crkve svetog Ivana Nepomuka. Ako je Wadeu dosadno, neka se okupa u Bosutu. Bosut, doduše, nije Mississippi, ali i mister Wade je samo Wade, a ne Capablanca!
Za to vrijeme astronom komunalnog ranga grozničavo je izračunavao pozitivne i negativne deklinacije Sunca.
- Imam ga! - zaurlao je astronom. - sunce zalazi točno u 18 sati i 55 minuta u znaku Jarca, pardon, to jest u znaku Raka!
Robert James Fischer rekao je «tenkju» i požurio u dvoranu. Gledaoci su stajali u repu i divili se velemajstoru.
- Više vrijedi jedan Fischer sa čekanjem nego svi ostali majstori koji dolaze točno na mečeve - rekao je Florijan Šah-Šeh ugrizavši se za jezik.
Tog trenutka Florijan je saznao da Ivkov odgađa partiju s Robatschem, da Matulović uopće nije stigao, da Gheorghiu čeka Matulovića i da izjavljuje da je valjda i «Matuljko» krenuo Fischerovim stopama, pa nešto čeka...
Ljubazni domaćini pozvali su novinare.
- Pišite, drugari, da Fischer nije uzeo ni centa. Došao je u Vinkovce jer ga taj kraj privlači turistički. Fischer je prije nekoliko godina uzeo 3000 dolara ekstra-honorara da igra teleprinterom protiv velemajstora koji su sjedili u Havani, a u Vinkovcima će igrati protiv vinkovačkih matadora Jovanovca, Nikolić i Matova džabe! Vijest da smo Fischeru potajno platili 2000 dolara ne odgovara istini. Istini odgovara samo to da je Fischer tražio da subotom ne igra prije zalaska Sunca...
- Boji li se sunčanih pjega? - pita stidljivo reporter «Cibaliae Newsa».
- To pitajte mistera Roberta Jamesa Fischera – odgovara jedan od organizatora.
Pošto je u međuvremenu svladao Wadea i pitao tko je idući pacer, Robert Fischer je pozvao vođu turnira i rekao mu:
- Svjetlost mi užasno ide na živce. Imate lošu elektriku. Molio bih vas da mi se hitno uvede fluorescentno svjetlo. Ine varijante ne podnosim - žalio se Bobby.   Žurno je nabavljeno fluorescentno svjetlo.
- Želite li još nešto, mister Fischer? - pitaju ljubazni domaćini, sretni da je Fischer stigao u Vinkovce bez centa poreza.
- Hvala na pitanju, protestirat ću naknadno čim utvrdim nepravilnosti. Ako me bude nervirala buka, žalit ću se. Ja se uopće često žalim jer su svi protiv mene osim mistera Bjelice!
Kad je čuo da su Korčnoj i Spaski remizirali prvu partiju meča u Kijevu, Robert Fischer je rekao:
- Igraju šablonski. Nemaju ideja!
Kad su mu javili da je Spaski dobio drugu partiju, Fischer je rekao:
- Sigurno je Korčnoj previdio topa!
Raspitujući se za vinkovačke krojače, koji će mu sašiti 10 ili 20 odijela, Fischer nas je zamolio da prekinemo ovaj izmišljeni intevju.
- Žao mi je što organizatori nisu počeli turnir 22. lipnja kad je dan najduži i kad Sunce ima deklinaciju od plus 23˚ 27′ - rekao je Fischer, moleći sve vinkovačke navijače za izvinjenje što su čekali da vinkovačko Sunce zađe u 18.55.
- Za tu malenkost im ja ipak nisam kriv - završio je Bobby nakon što je Jovanovcu prstom pokazao gdje će mu dati mat.
Od pustog straha Jovanovac je predao partiju i zamolio nas da to ne objavimo, ako ćemo već štampati jedan intervju koji nije održan, ali koji je mogao izgledati upravo tako kako ste ga pročitali - na zalasku sunca!

Vjesnik,  Zagreb, 1968. godine                                            Argus  (Boris Janković)




Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 03-05-2012, 13:10:59
Evo, dok sam idući za tragom slavne anegdote o Nimcoviču i Vidmaru (koju je Tracer još jednom spomenuo u "vicevima o šahu") prelistavao net u potrazi za Vidmarovim fotkama s cigaretom, slučajno naletih na ovaj zanimljiv popis najslavnijih šahista-pušača na http://blog.chess.com/billwall/smoking-and-chess (http://blog.chess.com/billwall/smoking-and-chess)

Evo popisa:

Pušači cigareta:  Alekhine, Ossip Bernstein, Robert Byrne, Colle, Dake, Donner, Geller, Hort, Janowski, Jansa, Korchnoi, Kramnik (stopped in 2000), Em Lasker, Lein, Lowenthal, Mecking, Mir Sultan Khan, Najdorf, Reshevsky, Shamkovich, Spassky, Stein, Suetin, Tal, Vidmar, Wojtkiewicz

Pušači cigara:  Bogoljubow, La Bourdonnais, Amos Burn, Em Lasker, Lombardy, Marshall, Pillsbury, Schlechter, Tarrasch, Teichmann

Pušači lule: Addison, Blackburne, Amos Burn, Reshevsky

Žvakač duhana: James Mason


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 03-05-2012, 13:28:12
Ovi s lulpm su mo zanimljivi. Zadnjeg kojeg sam vidio s lulom koju nije gasio bio je Levente Lengyel.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 15-05-2012, 20:40:50
Jednom dok je Najdorf igrao cuger s protivnikom, ovaj stane glasno psovati i grditi samog sebe zbog previda. Najdorf zaustavi sat i reče:
- Ja s Vama više ne želim igrati - Vi ste uvrijedili mog prijatelja!
  ;D

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Da, jednom sam odigrao "cuger". Bilo je to u vlaku, 1929-e!
  :mocking:

M.Botvinik u interviewu s Genom Sosonko, 1989.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mi volimo razmišljati.

Gari Kasparov u interviewu s Hansom Ree-om, na pitanje zašto on i Karpov tako često upadaju u "cajtnot"





Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 31-05-2012, 21:48:02
Malo anegdota iz ŠG 1935. koje je vjerovatno pokupio Vladimir Vuković.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: mistreaver na 14-09-2013, 00:14:33
Ovaj moram ispričat na engleskom:
With Tal, there were always rumors about taking morphium to easy the pain caused by kidney illness.
One day, a journalist asked him: "Are you a morphinist?"
Misha replied instantly:" What do you mean, i am a Chigorinist."
-----------------------------------------------------------------
Jedna od anegdota koja nije toliko smiješna o Fischeru, jednom prilikom (mislim na interzonalnom turniru, ne znam kojem) je obavijestio
Reshevskog (inače porijeklom poljskog židova) da čita vrlo zanimljivu knjigu.
"Koju?" pitao je Reshevsky.
"Mein Kampf."


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: perovk na 14-09-2013, 06:18:26
Anegdote i ne moraju biti točne, no nije dobro kad postaju historija. U principu dnevna tiskovina je najlošija povijesna građa. Fischer i Samy su bili zajedno na međuzonskom 1967. i 1970. Samy je otišao u Ameriku poslije Prvog svjetskog rata, Fischerova majka je vjerovatno radila za Crveni križ za vrijeme Drugog rata.

Ovdje se radi vjerovatno o dva ortodoksna židova i to vjerovatno porijeklom Aškeneza. Njihov humor je znatno drukčiji te Slavenima i Germanima teško prihvatljiv... Sam naziv židov vjerovatno u okolnim zemljama ima negativnu konotaciju dok je u Hrvatskoj potpuno prihvatljiv i od židovske zajednice.

Fischer se nije pored obaveza uspio službeno obrazovati nego je radio na svom samobrazovanju. Poznato je da je volio povijest te da je kasnije davao antisemitske izjave koje su ga odvele u progonstvo.

Kad se europskim zemljama javljaju krize očito je da se javlja znatno veća klijentela za poluzabranjene knjige: Moja borba i Sionski mudraci... Vidjeli smo odjek toga u Norveškoj...


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: dip08 na 14-09-2013, 11:06:04
Zanimlijivo,anegdote-anekdote razlika je jedno slovo  hr-slo...
Sječam se jedne:igrao se memorial Galofa u Šk.LOki januara a979 godine,vodečem na tablici žena dovodi djecu vičuči,tu jih imaš i čuvaj jih,baram nedeljom mi omoguči da u miru skuvam ručak...


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 14-09-2013, 11:54:10
Sječam se jedne:igrao se memorial Galofa u Šk.LOki januara a979 godine,vodečem na tablici žena dovodi djecu vičuči,tu jih imaš i čuvaj jih,baram nedeljom mi omoguči da u miru skuvam ručak...

 ;D :lol: :rofl: :good2:


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: dr.Tarrasch na 23-01-2014, 01:49:03
bila je prica kako su jednom prilikom Fiseru, koji je tada odsjedao u nekom hotelu, doveli vanserijsku ljepoticu da ga malo "zabavi" (inace, Fiser je bio neozenjen). On je primio u sobu, i poslije nekog vremena izlazi na recepciju sa rijecima bune "kakvu ste mi ovo zenu doveli, pobijedio sam je 10-0 " :)


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 10-08-2017, 15:27:51
Vidjevši da je velemajstor Bogoljubov postao znatno gojazniji između dva turnira, čudi se njegov protvivnik:
"Al' ste se Vi iznjenili, velemajstore! Izgledate kao pravi udvojeni pješak!"


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 09-09-2017, 11:23:54
Godine 1912. Frank Marshall pobijedio je Stefana Levitzkog u briljantnoj partiji odigravši neočekivan potez damom na polje na kojem je mogla biti uzeta od tri figure Levitzkog.

[Event "18th DSB Kongress"]
[Site "Breslau GER"]
[Date "1912.07.20"]
[EventDate "1912.07.15"]
[Round "6"]
[Result "0-1"]
[White "Stefan Levitsky"]
[Black "Frank James Marshall"]
[ECO "B23"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "46"]

1.d4 e6 2.e4 d5 3.Nc3 c5 4.Nf3 Nc6 5.exd5 exd5 6.Be2 Nf6 7.O-O
Be7 8.Bg5 O-O 9.dxc5 Be6 10.Nd4 Bxc5 11.Nxe6 fxe6 12.Bg4 Qd6
13.Bh3 Rae8 14.Qd2 Bb4 15.Bxf6 Rxf6 16.Rad1 Qc5 17.Qe2 Bxc3
18.bxc3 Qxc3 19.Rxd5 Nd4 20.Qh5 Ref8 21.Re5 Rh6 22.Qg5 Rxh3
23.Rc5 Qg3 0-1

Frank Marshall napisao je da su nakon tog poteza "promatrači...bacali zlatnike na (njegovu) ploču po završetku (njegove) briljantne pobjede nad Levitzkim." .
Godinama kasnije Marshallova žena Carrie odlučno je, međutim, porekla da se takvo što ikad dogodilo. Rekla je da nije bilo čak ni "kiše" običnog sitniža.
Jedno drugo "alternativno" objašnjenje glasi da su igrači i promatrači samo plaćali svoje oklade na tu partiju.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 17-09-2017, 09:55:26
Godine 1857. Paul Morphy odbio je primiti 300 US$ kao nagradu za svoju pobjedu na američkom Šahovskom Kongresu u New Yorku. Umjesto toga pristao je primiti srebrni vrč, 4 pehara i srebrni pladanj. Morphy je pobijedio Charlesa Stanleya u meču, davajući mu "foru" od poteza i pješaka.
Morphy je poklonio 100 US$ od nagrade Stanley-ovoj ženi i djeci. U znak zahvalnosti za tu plemenitu gestu, ona je svoju buduću kćerku nazvala Pauline.



Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 17-09-2017, 11:05:43
Godina je 1880, u tijeku je 5. Američki Šahovski Kongres u New Yorku.

U prvoj partiji (od dvije, igran je dvokružni Berger) "regularnog" dijela turnira James Grundy nadigrao je Prestona Ware-a:

[Event "5th American Chess Congress"]
[Site "Manhattan, New York USA"]
[Date "1880.01.24"]
[EventDate "1880.01.06"]
[Round "9"]
[Result "0-1"]
[White "James Glover Grundy"]
[Black "Preston Ware"]
[ECO "B00"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "114"]

1. e4 a5 2. d4 e6 3. f4 c6 4. Nf3 d5 5. e5 c5 6. c3 cxd4
7. cxd4 Nc6 8. a3 Be7 9. Nc3 Bh4+ 10. g3 Be7 11. Bd3 f5
12. Be3 Nh6 13. h3 Bd7 14. Rc1 Rb8 15. Rc2 Na7 16. Rg2 b5
17. g4 b4 18. Nb1 g6 19. Ng5 Qb6 20. gxf5 exf5 21. O-O Nf7
22. Nf3 Nd8 23. a4 Ne6 24. b3 Kf7 25. Bc2 Rbc8 26. Re1 Rc7
27. Nbd2 Rhc8 28. Nf1 Rc3 29. Bb1 Nc6 30. Kh1 Rxe3 31. Nxe3
Nxf4 32. Rd2 Be6 33. Kh2 Nh5 34. Nxf5 Bxf5 35. Bxf5 gxf5
36. Ng5+ Kg6 37. Rg1 Bxg5 38. Rdg2 h6 39. h4 Nf4 40. Rf2 Qxd4
41. Qxd4 Nxd4 42. hxg5 hxg5 43. Rxf4 Rh8+ 44. Kg2 gxf4 45. Rd1
f3+ 46. Kg3 f4+ 47. Kg4 f2 48. Rf1 Rh2 49. Kxf4 Nf5 50. Rc1
Nd4 51. Rf1 Rg2 52. Ke3 Nf5+ 53. Kf3 Rh2 54. Kf4 d4 55. Kf3
Ne3 56. Rxf2 Rxf2+ 57. Kxf2 Kf5 { Charles A. Gilberg: The
Fifth American Chess Congress New York 1880, p. 375} 0-1

Neposredno prije zadnjeg kola poredak igrača je glasio:

James Grundy                           12.5
Alexander G.Sellman                12.5
Charles Moehle                      12.5
George Henry Mackenzie      12.5

Raspodjela nagrade od 1000 US$ i zlatne medalje ovisila je o ishodu predstojećih partija posljednjeg kola.
Mackenzie je dobio svoju partiju i postigao 13.5. Moehle je remizirao i postigao 13.0 bodova. Sellman je izgubio i ostao na 12.5 bodova.

Ali Grundy-jeva partija s Ware-om se otegnula. Neko se vrijeme činilo da Ware ima siguran dobitak i partija je odgođena do večeri. Kad je partije pred večer nastavljena, promatrači su, međutim, primijetili nešto čudno; ono što je Ware igrao djelovalo je kao, kao što su neki to opisali, "serija prividno sasvim besmislenih poteza", i Grundy je postigao sretan bod nakon 64 poteza - bod koji ga je odveo u "play-off" s Mackenzijem za prvo mjesto.

[Event "5th American Chess Congress"]
[Site "Manhattan, New York USA"]
[Date "1880.01.26"]
[EventDate "1880.01.06"]
[Round "9"]
[Result "0-1"]
[White "Preston Ware"]
[Black "James Glover Grundy"]
[ECO "D00"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "128"]

1. d4 d5 2. Bg5 Nc6 3. e3 a6 4. h3 Nf6 5. Nc3 Bf5 6. Bd3 Bg6
7. a3 Qd7 8. Nf3 Ne4 9. Bf4 f6 10. Bxe4 dxe4 11. Nd2 f5 12. d5
Nd8 13. Nc4 Nf7 14. Qe2 h6 15. Ne5 Nxe5 16. Bxe5 Bf7 17. Rd1
c6 18. dxc6 Qxc6 19. O-O Rg8 20. Qd2 e6 21. Qe2 Qc5 22. Qd2
Qc6 23. Qe2 Be7 24. Rd2 Qc5 25. Bg3 g5 26. Rfd1 e5 27. Nd5 f4
28. b4 Qc6 29. Bh2 Rd8 30. c4 Bg6 31. c5 h5 32. Nxe7 Kxe7
33. Rd6 Rxd6 34. Rxd6 Qc8 35. Qb2 Qf5 36. Qd2 Be8 37. Qc3 Bc6
38. Qd2 g4 39. exf4 gxh3 40. Bg3 exf4 41. Bh4+ Kf7 42. g3 e3
43. Qa2+ Kg7 44. fxe3 fxg3 45. Bxg3 Kh7 46. Rh6+ Kg7 47. Qe6
Qxe6 48. Rxe6 Kf7 49. Rxc6 bxc6 50. Kh2 Kg6 51. e4 Kg5
52. Kxh3 Rf8 53. a4 Rf3 54. Kg2 Kg4 55. Bd6 Rb3 56. b5 axb5
57. axb5 Rxb5 58. e5 Rb2+ 59. Kh1 Re2 60. Kg1 h4 61. Kf1 Kf3
62. Kg1 h3 63. Kh1 Kg4 64. Kg1 h2+ {Charles A. Gilberg: The
Fifth American Chess Congress New York 1880, p. 377} 0-1

Trebale su, dakle, uslijediti dvije partije odluke između Mackenzija i Grundyja. Ali prije negoli su počele, Ware je podnio kongresnom komitetu pismenu Žalbu.
Ware je pisao: "Dok sam šetao ulicom Bovery u društvu gosp.Grundyja, u nedjelju 25.siječnja, on mi je napomenuo da je siromašan te da mu je doista nužno osvajanje 2.mjesta." Ware potom navodi da mu je Grundy nakon toga ponudio 20 dolara za (dogovoreni) remis kako bi njemu (Grundyju) bilo osigurano 2.mjesto u konačnom poretku i priznaje da je on, Ware, pristao na takav plan te shodno tome, iako je postigao dobivenu poziciju, on je tek - po njegovim vlastitim riječima - "vukao poteze tamo-amo, kako je dogovoreno. Grundy je, međutim, činio očite napore da bi partiju dobio, što je na kraju i postigao, i na taj način me besramno prevario."

Očito je, dakle, bilo da su Grundyju "apetiti" u međuvremenu porasli...

Komitet nije, "post mortem", razumljivo, mogao učiniti ništa glede dokazima nepodržanih tvrdnji - koje je, pravno gledano, bilo nemoguće dokazati - najviše što su mogli učiniti jest uputiti Grundy-ju "verbalnu notu" 'tehničke sumnje'. "Mr Grundy" - izjasnio se Komitet ... "negirao je optužbe od strane Ware-a, te štoviše dodao da su optužbe rezultat zavjere protiv njega, u svezu s kojom je implicirao jednog od istaknutih članova kongresnog komiteta"
U konačnom zaključku komitet je izjavio da ... (komitet) "vjeruje u istinitost (Wadeove) optužbe".

Grundy je izgubio u play-offu rezultatom 2-0 i time osvojio 300 dolara za 2.nagradu.

[Event "5th American Chess Congress"]
[Site "Manhattan, New York USA"]
[Date "1880.01.31"]
[EventDate "1880.01.06"]
[Round "1"]
[Result "1-0"]
[White "George Henry Mackenzie"]
[Black "James Glover Grundy"]
[ECO "C46"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "73"]

1. e4 e5 2. Nf3 Nc6 3. Nc3 Bc5 4. Nxe5 Bxf2+ 5. Kxf2 Nxe5
6. d4 Ng6 7. Bc4 d6 8. Rf1 Qh4+ 9. Kg1 Nf6 10. g3 Qh3 11. Bg5
Bg4 12. Qd2 O-O-O 13. Rxf6 gxf6 14. Bxf6 Rdg8 15. Bf1 Qh5
16. Bg2 Re8 17. Bxh8 Rxh8 18. Rf1 Ne7 19. Qf4 f5 20. exf5 Bxf5
21. Nd5 Nxd5 22. Qxf5+ Qxf5 23. Rxf5 Nb4 24. c3 Nc6 25. Bxc6
bxc6 26. Rf7 a5 27. Kf2 Kb7 28. g4 a4 29. Kg3 a3 30. bxa3 Ra8
31. Rxh7 Rxa3 32. g5 Rxc3+ 33. Kf4 Rc4 34. g6 Rxd4+ 35. Kf5
Rd1 36. h4 Re1 37. g7 { Charles A. Gilberg: The Fifth American
Chess Congress New York 1880, p. 385} 1-0

[Event "5th American Chess Congress"]
[Site "Manhattan, New York USA"]
[Date "1880.01.31"]
[EventDate "1880.01.06"]
[Round "2"]
[Result "0-1"]
[White "James Glover Grundy"]
[Black "George Henry Mackenzie"]
[ECO "C65"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "76"]

1. e4 e5 2. Nf3 Nc6 3. Bb5 Nf6 4. d3 Bc5 5. O-O d6 6. c3 O-O
7. Be3 Bxe3 8. fxe3 Ne7 9. Nbd2 Ng6 10. Bc4 c6 11. Qe2 Qb6
12. Bb3 Nf4 13. Qf2 Nxd3 14. Qg3 Qxe3+ 15. Kh1 Qf4 16. Qxf4
Nxf4 17. Rad1 Bg4 18. Nc4 Nxe4 19. Rde1 Bxf3 20. gxf3 Nc5
21. Nxd6 Rad8 22. Rd1 Nxb3 23. axb3 Nd5 24. Nxb7 Rb8 25. Nc5
Ne3 26. Nd7 Rbd8 27. Rde1 Nxf1 28. Nxf8 Nd2 29. Nxh7 Kxh7
30. Rxe5 Nxf3 31. Re3 Nh4 32. h3 Rd2 33. Kg1 Rxb2 34. Re7 Rxb3
35. Rxa7 Rxc3 36. Rxf7 Rxh3 37. Rf4 Ng6 38. Rc4 Ne5 { Charles
A. Gilberg: The Fifth American Chess Congress New York 1880,
p. 387} 0-1

(detaljno o 5.kongesu - i "oko" njega pisao je Charles A. Gilberga u svojoj knjizi: The Fifth American Chess Congress New York 1880)


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 17-09-2017, 18:24:56
Godine 1878. Johannes Zukertort (1842-1888) osvojio je međunarodni turnir u Parisu (nakon doigravanja u kojem je pobijedio Winawera s 3-1). (Steinitz nije igrao na turniru, ali je izvještavao o partijama s turnira za časopis "The Fileld", za koji je pisao).

[Event "Paris"]
[Site "Paris FRA"]
[Date "1878.07.30"]
[EventDate "1878.06.18"]
[Round "3"]
[Result "1-0"]
[White "Johannes Zukertort"]
[Black "Simon Winawer"]
[ECO "C77"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "79"]

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.Nc3 Bc5 6.O-O b5 7.Bb3
d6 8.a4 b4 9.Ne2 Bg4 10.d3 Bxf3 11.gxf3 Nd4 12.Nxd4 Bxd4 13.f4
exf4 14.Bxf4 Bxb2 15.Rb1 Bd4 16.Qf3 O-O 17.Kh1 Nd7 18.Qg2 Nc5
19.Bd5 Rb8 20.Bg5 Qd7 21.Rg1 Ne6 22.Bb3 Kh8 23.Bd2 a5 24.Rbf1
g6 25.Bh6 Bg7 26.Be3 f5 27.Qh3 Qe8 28.Rg2 f4 29.Ba7 f3 30.Rg4
Rb7 31.Be3 Rf6 32.Rfg1 c5 33.Rh4 h5 34.Bc1 Re7 35.Bxe6 Rexe6
36.Bb2 Rf7 37.Rxg6 Rxg6 38.Rxh5+ Kg8 39.Rh8+ Bxh8 40.Qxh8+ 1-0

[Event "Paris"]
[Site "Paris FRA"]
[Date "1878.07.31"]
[EventDate "1878.06.18"]
[Round "4"]
[Result "0-1"]
[White "Simon Winawer"]
[Black "Johannes Zukertort"]
[ECO "C67"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "68"]

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 Nf6 4.O-O Nxe4 5.d4 Be7 6.Qe2 Nd6
7.Bxc6 bxc6 8.dxe5 Nb7 9.Nd4 O-O 10.Nc3 Nc5 11.Rd1 Qe8 12.Nf5
f6 13.Qg4 Ne6 14.Bh6 Rf7 15.Be3 Kh8 16.Nxe7 Qxe7 17.exf6 Rxf6
18.Qh4 d5 19.Re1 Qf7 20.Ne2 c5 21.c3 Ba6 22.Ng3 d4 23.Bg5 Rxf2
24.Rxe6 Bb7 25.Ne4 Rxg2+ 26.Kxg2 Qxe6 27.Re1 Re8 28.Kf3 h6
29.Bd2 Kg8 30.h3 Qf5+ 31.Qf4 Qxh3+ 32.Kf2 Rf8 33.Qxf8+ Kxf8
34.Bf4 Qf5 0-1


Prva nagrada, koja mu je dodijeljena od predsjednika Francuske, sastojala se od 1000 franaka i dvije prelijepe Sevres-ke vaze - tradicionalna nagrada dodjeljivana na Pariškim turnirima još od Pariškog turnira 1867 - vrijedne, po nekin procjenama, oko 5800 franaka (cca 10000 US dolara u današnjem novcu). (Winawer je, kao drugi, osvojio jednu vazu i 500 franaka)
Nalazeći se u očajnom financijskom "škripcu" Zukertort je, međutim, lutao tri dana Parizom u potrazi za kupcem, da bi vaze na kraju uspio prodati jednoj staretinarnici za cca 2500 franaka.


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 17-09-2017, 18:31:33
Godine 1886, nakon prve partije meča Steinitz-Zukertort (tu prvu partiju je "Cuki" izgubio) https://sah.hr/forum/index.php?topic=1303.msg41113#msg41113, (https://sah.hr/forum/index.php?topic=1303.msg41113#msg41113,) Johannes Zukertort se požalio na svoj manjak šahovske prakse.

- Zašto niste prakticirali u Londonu? - pitali su ga
- Blackburne je uvijek bolestan, a Mason vječno pijan." - odvrati "Cuki"  ;D


(izvor: Brooklyn Daily Eagle, Feb 14, 1886)


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 17-09-2017, 20:05:34
Jacques Mieses (1865-1954) stajao je dobro na dvokružnom Gambitnom turniru u Beču 1903. U 13.kolu trebao je zaigrati s Isidorom Gunsbergom (1854-1930). Nije da Gunsberg nije bio dobar igrač, dapače, ali "širom-otvorene" igre koje proizlaze iz oštrih gambitnih otvaranja definitivno nisu bile njegov "forte" - ali i pored toga činilo se da je kompletno van forme. Od proteklih 12 partija Gunsberg je izgubio 10 i "isčupao" tek 2 remija,  te je uvjerljivo "okupirao" posljednje mjesto na tabeli.
Mieses si je već unaprijed "mentalno pribilježio" bod u svoju korist. Ali, kako to već često biva, turnirski "začeljaš" Gunsberg zapjevao je svoj "labuđi pijev" upravo nesretnom Miesesu u tom njihovom drugom susretu (prvu partiju protiv Miesesa je izgubio); otpustio je sve "kočnice", "porušio sve mostove" za sobom i uvjerljivo ga nadigrao u 50 poteza!

[Event "Vienna"]
[Site "Vienna AUT"]
[Date "1903.05.19"]
[EventDate "1903.05.02"]
[Round "13"]
[Result "1-0"]
[White "Isidor Gunsberg"]
[Black "Jacques Mieses"]
[ECO "C34"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "99"]

1.e4 e5 2.f4 exf4 3.Nf3 Nf6 4.Nc3 d5 5.e5 Ne4 6.d3 Nxc3 7.bxc3
g5 8.d4 g4 9.Ng1 Qh4+ 10.Ke2 f3+ 11.gxf3 gxf3+ 12.Nxf3 Bg4
13.Qd3 Rg8 14.Kd1 Qf2 15.Be2 Nd7 16.Rf1 Qg2 17.Bf4 Nb6 18.Rg1
Qh3 19.Ng5 Bxe2+ 20.Kxe2 Qh5+ 21.Nf3 Rg4 22.Rxg4 Qxg4 23.Be3
Qg2+ 24.Bf2 Qg6 25.Rg1 Qc6 26.Qf5 Qc4+ 27.Kd2 Qb5 28.Ng5 Qd7
29.Qf6 Qe7 30.Nxh7 Qxf6 31.Nxf6+ Ke7 32.Kd3 Ke6 33.h4 c5 34.h5
Bh6 35.Ng8 Nc4 36.Nxh6 Rh8 37.Ng4 Rxh5 38.Ne3 Rh2 39.Nxc4 Rxf2
40.Nd2 Rh2 41.Rf1 c4+ 42.Ke3 Ke7 43.Rf6 Rh3+ 44.Nf3 Rh1 45.Ng5
Ra1 46.Rxf7+ Kd8 47.Rxb7 Rxa2 48.Nf7+ Kc8 49.Nd6+ Kd8 50.e6
1-0

Nakon partije Mieses je ogorčeno prokomentirao svoj "debakl" protiv Gunsberga ovako: "Dovoljno je loše biti pregažen - ali biti pregažen od leša je užasno!"  :rofl2:

Ova pobjeda bila je Gunsbergova jedina pobjeda na turniru. Završio je natjecanje na posljednjem, 10. mjestu s ukupno 2 boda - tj. 2 remija i ta pobjeda protiv (preoptimističnog?) Miesesa.  :empathy3:


(izvor: Chernev, The Bright Side of Chess, str.. 13-14)

(fotke: Jacques Mieses, Isidor Gunsberg)


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 18-09-2017, 21:15:25

Godine 1895. talijanski majstor Beniamino Vergani (1863-1927) pozvan je na međunarodni turnir u Hastingsu. Kako navodi "Chessgames.com", Vergani, biznismen po profesiji, pozvan je na turnir u svojstvu specijalnog dopisnika za talijanske (Milanske) novine "Lo Sport Illustrato", a pružena mu je ujedno i mogućnost da nastupi kao igrač.

Završio je na zadnjem mjestu, skupivši samo 3 boda (2 pobjede i 2 remija) iz ukupno 21 partije.

Vergani je bio toliko razočaran - da ne kažemo "zgađen" - svojim učinkom, da više NIKAD nije nastupio ni na jednom jedinom međunarodnom majstorkom turniru (!) (njegovo ime možemo u bazama pronaći još jedino u jednoj partiji s "domaćeg" turnira - "8. talijanskog nacionalnog kongresa", tj. prvenstva Italije, održanog 1901. u Veneciji. http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1739409 (http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1739409) )

Ovdje međutim treba dodati i to, da je po svom povratku u Italiju bio izložen oštrim kritikama od strane talijanskih šahovskih krugova koji su "bez zadrške" izrazili mišljenje da Vergani zbog tako slabog rezultata nema baš nikakvih kredita da ubuduće predstavlja svoju zemlju - što je bez sumnje dodatno negativno utjecalo na Verganijevo samopoštovanje!  :-[

Za njegov trud dodijeljene su mu dvije britanske funte (!?!)  :empathy3:

Na kraju ipak treba dodati, istini za volju, da "žrtve" njegove dvije jedine pobjede na turniru (remizirao je s Albinom i Marcom) nisu bile nimalo "sitne ribe" - bili su to Gunsberg i "glavom" Schlechter (!) koji je na turniru pobijedio novu američku šahovsku "kometu" Pillsbury-ja koji je osvojio turnir u velikom stilu.
Kao što komentira S.Tinseley na kraju analize Verganijeve partije sa Schlechterom, "Općenito dobra, izravna partija, pogotovo od strane crnoga. Kada bi se reputacija signor Verganija zasnivala isključivo na ovoj partiji, bila bi vrlo visoka."

Na Verganijevu žalost tomu, ipak, nije bilo tako...  :'(

[Event "Hastings"]
[Site "Hastings ENG"]
[Date "1895.08.24"]
[EventDate "1895.08.05"]
[Round "15"]
[Result "0-1"]
[White "Carl Schlechter"]
[Black "Beniamino Vergani"]
[ECO "C66"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "100"]

1. e4 {Notes by S. Tinsley} e5 2. Nf3 Nc6 3. Bb5 Nf6 4. O-O d6
{It is sufficient to say of this variation of the Spanish game
that, while it is being universally practised, the doctors are
disagreeing about it. Who shall then decide?} 5. d4 exd4
6. Nxd4 Bd7 7. Nc3 Be7 8. Nde2 {It is White's intention to go
for a King's side attack by b3 and Bb2 presently. Otherwise,
Be3 now or f4, or even h3, seems to offer better
alternatives. Or he might safely play Nxc6at once, which, as
the sequel shows, would have been much better.} O-O 9. Ng3 Ne5
10. Bxd7 {A leading principle of the Ruy Lopez and other close
openings is that the Black forces must be kept closely
confined as long as possible. Hence the exchange here is not
good. More reasonable is Be2, followed soon by f4.} Qxd7
11. b3 {Apparently f4 is not played, because that would leave
the King's Pawn somewhat isolated and subject to attack
later. This method of developing the Bishop has often led to
interesting games. Mr. Locock, we believe, has frequently
played it with effect.} Rad8 12. Nf5 {The excellence of such a
position is well known. But White's Knight, being unsupported
by other Pieces, is not well placed at so early a stage. There
are possibilities of Black retaliating with Nxe4 presently.}
Ng6 13. Re1 Rfe8 14. Bb2 Bf8 15. Qf3 b6 16. Rad1 Re6 {To
prevent the possibility of 17 Nh6+ hxg6 18 Qxf6.} 17. h4 Rde8
18. h5 Ne5 {The failure to keep the Knight out of this good
commanding square is an important feature of this game ; and
we believe f4 earlier was really much better than the line of
play adopted by White.} 19. Qh3 g6 20. hxg6 fxg6 21. Nd4 R6e7
22. Qxd7 Rxd7 23. Nd5 Bg7 {The objection to capturing the
Knight is that White's Knight would afterwards find a
comfortable place at e6 and remain there undisturbed.}
24. Nxf6+ Bxf6 25. Nb5 Nf3+ {Black's Pawns are on black
squares, and hence the importance of disposing of the Black
Bishop by this judicious exchange.} 26. gxf3 Bxb2 27. Nxa7 Rf7
28. Nb5 Re5 {!} 29. Rd5 c6 {Black’s 38th and 39th moves are
full of force, and indeed the ending is played perfectly from
this point.} 30. Rxe5 Bxe5 31. Na3 Rxf3 32. Nc4 h5 33. Nxe5
dxe5 34. Rd1 Kf7 35. Rd7+ Ke6 36. Rb7 b5 37. Rg7 Kf6 38. Rd7
Rc3 39. Rd2 b4 40. Kg2 Kg5 41. Rd6 {It is bad to abandon the
Pawn thus; but the Black King is evidently coming to f4 and
has h4 and other good moves to 'wait' with.} Rxc2 42. Re6 Kf4
43. Rxg6 Kxe4 44. Rh6 c5 45. Rxh5 Rxa2 46. Rh4+ Kd3 47. Rc4
Rc2 48. Rg4 Rc3 49. Rg5 Kd4 50. Rg4+ e4 {A good
straightforward game, on Black's part especially. If Signor
Vergani's reputation at Hastings rested on this game alone, it
would be very high.} 0-1

[Event "Hastings"]
[Site "Hastings ENG"]
[Date "1895.08.20"]
[EventDate "1895.08.05"]
[Round "12"]
[Result "1-0"]
[White "Beniamino Vergani"]
[Black "Isidor Gunsberg"]
[ECO "C53"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "83"]

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bc4 Bc5 4.c3 Nf6 5.d3 O-O 6.Be3 Bxe3
7.fxe3 d5 8.exd5 Nxd5 9.e4 Ne3 10.Qe2 Nxc4 11.dxc4 Qd6 12.O-O
Ne7 13.Na3 Ng6 14.Rad1 Qa6 15.Nb5 c6 16.Nd6 Qxa2 17.Ng5 h6
18.Ndxf7 hxg5 19.Nxg5 Rxf1+ 20.Qxf1 Be6 21.Nxe6 Nf4 22.Nxf4
exf4 23.Qe2 Qa5 24.e5 Re8 25.e6 Qf5 26.Re1 g6 27.Qe4 Qf6
28.Qe5 Kg7 29.Qd4 a6 30.Kf2 Rd8 31.Qxf6+ Kxf6 32.e7 Re8 33.Kf3
Rxe7 34.Rxe7 Kxe7 35.Kxf4 Kf6 36.h4 a5 37.c5 Ke6 38.Kg5 Kf7
39.g4 Kg7 40.h5 gxh5 41.gxh5 Kh7 42.h6 1-0

(Izvor: "British Chess Magazine, November 1895, p.467)







Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 18-09-2017, 23:36:07
Godine 1907. Akiba Rubinstein (1880-1961) igrao je na turniru u Karlsbadu i bio na čelu tabele s bodom prednosti (ispred Maroczyja); trebao mu je dakle još samo remis u predstojećoj partiji protiv Heinricha Wolfa (1875-1942).
Nakon 22. poteza...

[Event "Karlsbad"]
[Site "Karlsbad CZE"]
[Date "1907.09.17"]
[Round "21"]
[White "Heinrich Wolf"]
[Black "Akiba Rubinstein"]
[ECO "C10"]
[EventDate "1907.??.??"]
[PlyCount "62"]

1. e4 e6 2. d4 d5 3. Nc3 dxe4 4. Nxe4 Nd7 5. Nf3 Ngf6 6. Bd3 Be7 7. O-O Nxe4 8.
Bxe4 Nf6 9. Bd3 O-O 10. c3 b6 11. Qe2 Bb7 12. Ne5 Qd5 13. f3 c5 14. Be3 cxd4 15.
Bxd4 Bc5 16. Bxc5 Qxc5+ 17. Kh1 Rad8 18. Rfe1 Rd6 19. Qc2 Rfd8 20. Rad1 g6 21.
Nc4 R6d7 22. Ne5


... Wolf predlaže Rubinsteinu remis, ali ovaj ga odbija i igra dalje...

[Event "Karlsbad"]
[Site "Karlsbad CZE"]
[Date "1907.09.17"]
[Round "21"]
[White "Heinrich Wolf"]
[Black "Akiba Rubinstein"]
[ECO "C10"]
[EventDate "1907.??.??"]
[SetUp "1"]
[FEN "3r2k1/pb1r1p1p/1p2pnp1/2q1N3/8/2PB1P2/PPQ3PP/3RR2K b - - 0 22"]

22... Rd5 23. b4 Qc7 24. Nc4 *


U ovom trenutku Rubinstein je imao na raspolaganju potez 24...Th5! nakon kojeg je mogla uslijediti lijepa forsirana matna kombinacija: 25. h3 Txh3+! 26. gxh3 Lxf3+ 27. Kg1 Dg3+ 28. Kf1 Dxh3+ 29. Kg1 Sg4, i slijedi mat na h1.

Nakon dugog razmišljanja Rubinstein, međutim, ovdje nastavlja drukčije - 24...La6, nakon čega je uslijedila masovna izmjena i remis ponavljanjem poteza:

[Event "Karlsbad"]
[Site "Karlsbad CZE"]
[Date "1907.09.17"]
[Round "21"]
[White "Heinrich Wolf"]
[Black "Akiba Rubinstein"]
[Result "1/2:1/2"]
[ECO "C10"]
[EventDate "1907.??.??"]
[SetUp "1"]
[FEN "3r2k1/pbq2p1p/1p2pnp1/3r4/1PN5/2PB1P2/P1Q3PP/3RR2K b - - 0 24"]

24... Ba6 (24... Rh5 $1 25. h3 Rxh3+ $1 26. gxh3 Bxf3+ 27. Kg1 Qg3+ 28. Kf1
Qxh3+ 29. Kg1 Ng4 30. Rd2 Qh1#) 25. Nb2 Bxd3 26. Rxd3 Rxd3 27. Nxd3 Qc4 28. Ne5
Qc7 29. Nd3 Qc4 30. Ne5 Qc7 31. Nd3 Qc4 *


Nakon partije Rubinsteina su pitali kako to da nije vidio dobitno 24...Th5! Rubinstein je odgovorio: "Naravno, vidio sam to." Na pitanje zašto taj potez onda nije odigrao, odgovorio je da mu je bio dovoljan samo remi za osvajanje turnira. Na slijedeće pitanje zašto, u tom slučaju, nije prihvatio Wolfovu ponudu za remis nekoliko poteza ranije, uslijedio je čuveni Rubinsteinov odgovor: "S Wolfom remiziram kad JA hoću, a ne kad ON hoće!"  :rolleyes1: :D
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

"Epilog" ovoj priči usijedio je 16 godina kasnije, u Karlsbadu 1923: Rubinstein i Wolf ponovno su se sreli za pločom. Wolf ponovno nudi remis Rubinsteinu nakon:

[Event "Karlsbad"]
[Site "Karlsbad CZE"]
[Date "1923.05.11"]
[Round "11"]
[White "Akiba Rubinstein"]
[Black "Heinrich Wolf"]
[ECO "D37"]
[EventDate "1923.04.28"]
[PlyCount "96"]

1. d4 Nf6 2. c4 e6 3. Nf3 d5 4. Nc3 dxc4 5. e3 a6 6. a4 c5 7. Bxc4 Nc6 8. O-O
Be7 9. Qe2 cxd4 10. Rd1 O-O 11. exd4 Nb4 12. Ne5 b6 13. Bg5 Nfd5 14. Be3 Bb7 15.
Rac1 Bg5 16. Bxg5 Qxg5 17. Ne4 Qe7 18. Qd2 Rfd8 19. a5 f6 20. Nf3 f5 21. Nc3 b5
22. Bb3 Rac8 23. Ne5 Qf6 24. Re1 Nxc3 25. Rxc3 Rxc3 26. bxc3 Nd5 27. Nd3 Nc7 28.
Qf4 Qf7 29. Ne5 Qf6 30. Nd3 Qf7 31. Nc5 Bd5 32. Bxd5 Rxd5 33. Qf3 Rd6 34. Qb7
Qe7 35. g3 Kf7 36. Qf3 g6 37. h4 Kg7 38. Re5 h5 39. Kg2 Qe8 40. Nb7 Rd5 41. Nc5
Rd6 42. Nb7 Rd5 43. Nc5 Rd6 44. Qb7 Qc6+ 45. Qxc6 Rxc6


Ovdje Wolf (opet) nudi Rubinsteinu remis; ovaj to, međutim, (opet) odbija. Samo potez kasnije kasnije Akiba čini katastrofalnu grešku  :o :dash2:  :shout: nakon koje je prisiljan PREDATI!

[Event "Karlsbad"]
[Site "Karlsbad CZE"]
[Date "1923.05.11"]
[Round "11"]
[White "Akiba Rubinstein"]
[Black "Heinrich Wolf"]
[Result "0:1"]
[ECO "D37"]
[EventDate "1923.04.28"]
[SetUp "1"]
[FEN "8/2n3k1/p1r1p1p1/PpN1Rp1p/3P3P/2P3P1/5PK1/8 w - - 0 46"]

46. Kf3 Kf6 47. Ke3 $4 (47. Re2) 47... Nd5+ 48. Kd3 Rxc5 $1 *


(fotke: Akiba Rubinstein), Heinrich Wolf)

(Turnirska tabela Karlsbad 1907)


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 19-09-2017, 17:48:52
Na turniru u Karlsbadu 1911. Nimcovič je proveo 20 minuta razmišljajući nad svojim prvim potezom u partiji protiv Aljehina (1.e4). Aljehin je na to ustao i kupio si magazin koji je počeo čitati. Kad je nakon 20 minuta došao red na Aljehina da odigra svoj potez, Aljehin je hladnokrvno nastavio čitati svoj magazin dok na njegovom satu nije isteklo 20 minuta, a potom povukao svoj potez (1...e5). Vrijeme na oba sata sad je bilo izjednačeno.

Partija je trajala 70 poteza i naposljetku završila remijem, ali Nimcovič je bio toliko razbješnjen Aljehinovim postupkom da je od tog trenutka naprasno prekinuo svoje dotadašnje prijateljske odnose s njim i nikad ih kasnije nije obnovio.

(izvor: kolumna Andy Soltisa, "Chess Life", siječanj 1996)

[Event "Karlsbad"]
[Site "Karlsbad"]
[Date "1911.09.24"]
[EventDate "1911.08.21"]
[Round "25"]
[Result "1/2-1/2"]
[White "Aron Nimzowitsch"]
[Black "Alexander Alekhine"]
[ECO "C48"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "140"]

1. e4 e5 2. Nc3 Nf6 3. Nf3 Nc6 4. Bb5 d6 5. d4 exd4 6. Qxd4
Bd7 7. Bxc6 Bxc6 8. Bg5 Be7 9. O-O-O O-O 10. Rhe1 Nd7 11. Bxe7
Qxe7 12. Re3 Qf6 13. Qxf6 Nxf6 14. Nd4 Bd7 15. Ndb5 Rfc8
16. f3 a6 17. Nd4 Re8 18. Red3 Be6 19. b3 Rad8 20. Nde2 Nd7
21. Nf4 Ne5 22. R3d2 f6 23. a4 Kf7 24. Kb2 Ke7 25. Nce2 Ng6
26. Nh5 Rg8 27. Nd4 Rde8 28. c4 Bc8 29. Kc3 Kf7 30. h3 Re5
31. g4 Nh4 32. Rf2 g6 33. Ng3 h5 34. Nc2 hxg4 35. hxg4 Nxf3
36. Rxf3 Bxg4 37. Rdf1 Bxf3 38. Rxf3 Rh8 39. Ne3 Rh3 40. Kd3
Rg5 41. Nef1 Ke6 42. Ke3 b5 43. cxb5 axb5 44. Kf2 bxa4
45. bxa4 Ra5 46. Rc3 c5 47. Rc4 f5 48. Kf3 Ke5 49. exf5 gxf5
50. Rf4 d5 51. Ne3 c4 52. Nxc4+ dxc4 53. Rxf5+ Kd4 54. Rxa5 c3
55. Ra8 c2 56. Rc8 Kd3 57. Kf2 Rh2+ 58. Ke1 Rh8 59. Rc7 Re8+
60. Kf2 Rf8+ 61. Ke1 Re8+ 62. Kf2 Rf8+ 63. Ke1 Re8+ 64. Kf2
Rf8+ 65. Kg2 Rf4 66. a5 Rc4 67. Rd7+ Rd4 68. Rxd4+ Kxd4 69. a6
c1=Q 70. Ne2+ Kc5 1/2-1/2

(fotke: A.Nimcovič; A.Aljehin)



Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 23-09-2017, 11:51:28
Godine 1896. američki šahovski prvak Harry Nelson Pillsbury (1872-1906) demonstrativno je odjavio svoje članstvo u Manhattan Chess Club-u (prethodno je osvojio Prvenstvo Manhattan CC-a) jer mu je netko ukrao kišobran  :aggressive: - kišobrani  :pada_li_kisa: evidentno nisu bili sigurni u prostorijama kluba.  :negative:


(source: Brooklyn Daily Eagle, July 3, 1896)

(fotke: slika 1, 2 i 3: Unutrašnjost Manhattan Chess Cluba krajem 19.stoljeća; slika 4: Harry Nelson Pillsbury)


Naslov: Odg: Anegdote
Autor: Gulliver na 19-10-2017, 11:45:24
Dodatna opaska uz anegdotu o Miesesu i Gambitnom turniru u Beču 1903, https://sah.hr/forum/index.php?topic=149.msg41118#msg41118

Turnir u Beču 1903. bio je prvi međunarodni TEMATSKI turnir u povijesti modernog šaha. Igrači su bili obvezni igrati Prihvaćeni Kraljev Gambit, tj. slijediti početni redoslijed poteza 1.e4 e5 2.f4 ef4.

Osvojio ga je, ne suviše neočekivano s obzirom da je gambitno "kockanje" odgovaralo njegovom stilu igre, "Kralj gambitaša" Mihael Čigorin s 13.5 bodova (i osvojio glavnu nagradu od 8000 kruna), kojeg je slijedio taktički "lisac" Marshall s 11.5, dok se oštra taktička igra pokazala isuviše van njihovog "miljea" fine pozicione igre za takve velike šahovske znalce poput Maroczyja, Teichmanna, Schlechtera i Gunsberga, koji su završili van nagradnog fonda.


Copyright © 2010-2017 Šah.hr. Sva prava pridržana.

eMail