Šah.hr - prvi hrvatski šahovski forum

Diskusija => Općenito => Autor teme: Mat Kralj na 07-05-2011, 23:23:48



Naslov: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mat Kralj na 07-05-2011, 23:23:48
Wiener Schachzeitung je 1934. godine u nekoliko brojeva donio razne zanimljivosti iz svijeta šaha. Prenijeti ću neke od njih, možda su djelomično još i danas aktualne? Ako nisu, nadam se da ćemo ovdje doznati novije verzije kao i nove zanimljivosti.

1.
Najveći šahovski turnir svih vremena je međunarodni turnir u Beču 1898. godine. Nastupilo je dvadeset najjačih šahista svijeta, nedostajao je jedino Lasker. Igralo se dvokružno, a prvo mjesto su podijelili sa 28 1/2 (od 38 mogućih) bodova Pillsbury i Tarrasch. Na kraju su oni odigrali meč od četiri partije. Pobijedio je Tarrasch sa 2 1/2 : 1 1/2.
Što misli forum, dali je kasnije bilo većih turnira?

2.
Najveću uspjeh na jednom međunarodnom turniru ostvario je ondašnji svjetski prvak Aljehin. Pobijedio je na turniru u San Remu 1930. godine osvojivši 14 od 15 mogućih bodova, bez poraza uz dva remija.
Vrijedi li ovaj rekord danas?

3.
Još jedan veliki uspjeh Aljehina. Na međunarodnom turniru u Bledu 1931. godine pobijedio je osvojivši 20 1/2 bodova od 26 mogućih. Još značajnije je to da je drugoplasiranom pobjegao za 5 1/2 bodova.
Dali je netko ovo premašio?

4.
C. F. Burille je jednom za sat vremena riješio 62 dvopotezna problema.
Iako su mi problemi velika preokupacija, nije mi poznato dali je netko premašio ovaj rekord.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 08-05-2011, 07:03:24
mat kralju,chesspect na interesantnoj temi.
Inače, imam zgodnu knjigu pod nazivom "Chess Records" Jakova Damskog, (taman sam jučer naletio na Winterovu kritiku te knjige zbog nekih netočnosti,no u globalu podaci su točni) ali nažalost nije mi trenutno ovdje. Rado ću posegnuti za njom kad budem u prigodi.
U međuvremenu,evo "razvoda" teme o najboljem pojedinačnom učinku na jakim turnirima:

The highest winning percentages for tournaments where at least four of the top ten were present.
1872 June-July, London, won by Steinitz 7.5/8, 93.8%
1930 Jan.-Feb. San Remo, won by Alekhine 14/15, 93.3%
1862 London, won by Anderssen 11/12, 91.7%
1876 Mar.-Apr. London, won by Blackburne 10/11, 90.9%
1873 July, Vienna, won by Steinitz 22.5/25, 90%
1867 June-July, Paris, won by Kolisch 21/24, 86.4%
1883 Apr.-June, London, Zukertort 22/26, 84.6%
1994 Linares, Karpov 11/13, 84.6%
1899 London, Lasker 22.5/27, 83.3%
1867 Dundee, Neumann 7.5/9, 83.3%


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: perovk na 08-05-2011, 10:38:52
Jako zanimljiva tema. Jasno da odgovor nećemo dobiti nikad, no što bude više različitih mišljenja istina će biti bliža...

Moraju se u obzir uzeti kriteriji koji su bezbrojni. Navešću samo neke koje mene zanimaju: broj učesnika, važnost turnira, umjetnički dojam epoha, kvaliteta partija koju turnir ostavlja (najvažnije što ostavlja u naslijeđe), imena velikana nisu najvažnija jer su mnogi prešli zenit (npr. Tarrash 1914. nije isto što i 1898.)...

Mislim da se ne mogu komparirati turniri i polu - meč turniri, turniri kao mogući turniri kandidata (Petrograd 1895./96., New York 1927., Avro 1938, Zurich 1953.  ...) međuzonski turniri ogromne snage između 1948.-1976.

Što se tiče rekorda i tu je sve relativno Aljehin u San Remu nije ni približno dobar rezultat kao Bled 1931. (a postotak je veći...)

Jasno da Austrijanci navijaju za 1898. no tu treba staviti u odnos Hastings 1895.! Izuzetno veliku kvaliteta partija ostavio je New York 1924.!, Karlsbadski turniri su neponovljivi...  Moskva 1935., Nottingen 1936. ...  Poslije Drugog svjetskog rata odskače Groningen 1946.

Mnogi smatraju da je najveći turnir Zurich 1953. (no to je ipak turnir kandidata)


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mat Kralj na 08-05-2011, 11:02:50
Austrijanci nažalost nisu naveli kriterije izbora, pa je za pretpostaviti da su mislili veličinu u fizičkom smislu: 20 najboljih svjetskih šahista (osim Laskera), dvokružni turnir i na kraju su prva dvojica još odigrala i meč za konačnu odluku o pobjedniku.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: perovk na 08-05-2011, 11:08:32
Jasno je da su svi u pravu...  Gledam tri velika međunarodna turnira u Vinkovcima 1968., 1970. i 1976. Prvi je najpoznatiji je je na njemu igrao Fischer... drugi je znatno jači al nema karizmu.

Četvrti turnir iz 1982. (ne spada u velike turnire) je daleko najborbeniji i ostavio je daleko najviše kvalitetnih partija!


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 09-05-2011, 07:20:58
Jedan od jučer hvaljenih turnira, Nottingham 1936, Euwe i Aljehin u borbenom duhu.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 09-05-2011, 07:27:54
Fidelu su uspjevale i "revolucije" na ploči, Terrazas-Castro,La Habana 1966 (olimpijada)
[Event "Olympiad"]
[Site "Olympiad"]
[Date "1966.??.??"]
[EventDate "1966.??.??"]
[Round "?"]
[Result "0-1"]
[White "Filiberto Terrazas"]
[Black "Fidel Castro"]
[ECO "C34"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "38"]

1. e4 e5 2. f4 exf4 3. Nf3 Bd6 4. d4 h6 5. e5 Bb4+ 6. c3 Ba5
7. Bxf4 g5 8. Bg3 Qe7 9. Be2 d6 10. exd6 cxd6 11. Qa4+ Nc6
12. d5 Bd8 13. dxc6 b5 14. Qxb5 a6 15. Qa4 g4 16. c7+ Bd7
17. cxd8=Q+ Rxd8 18. Qd4 gxf3 19. Qxh8 Qxe2#  0-1



Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 09-05-2011, 07:35:45
A evo i "comandante Che"-a iz naše glazbene rubrike:
[Event "Havana"]
[Site "Havana"]
[Date "1962.??.??"]
[EventDate "?"]
[Round "?"]
[Result "1/2-1/2"]
[White "Miguel Najdorf"]
[Black "Ernesto Ché Guevara"]
[ECO "C93"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "32"]

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.O-O Be7 6.Re1 b5 7.Bb3
d6 8.c3 O-O 9.h3 h6 10.d4 Re8 11.Nbd2 Bf8 12.d5 Ne7 13.c4 bxc4
14.Nxc4 c6 15.dxc6 Nxc6 16.Be3 Be6 1/2-1/2


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 09-05-2011, 08:26:08
Evo na što su pravi entuzijasti spremni!
Monsieur Edouard (ne "Eduard" kako piše pod slikom,kao što je oštrooki Winter primijetio) Pape, predsjednik "International Good Companion Chess Problemist Cluba" na Eifelovom tornju 1921, 260 m nad zemljom! Eh,ti problemisti...  ;) Da se putem posklizao,eeee,taj problem više ne bi imao rješenja! ;D :o :yahoo:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mat Kralj na 09-05-2011, 13:17:30
Interesantna slika. Originalnijeg mjesta za rješavanje problema sigurno nema? Chesspect :good:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mat Kralj na 12-05-2011, 13:14:29
Najkraća partija

Najkraća moguća šahovska partija ima samo dva poteza. Od kada postoji šahovska igra poznata je šahistima, no unatoč tome "odigrana" je na glavnom turniru u Leipzigu 1878. godine. Jedan mladi nadobudni šahista, valjda pod utjecajem treme, upravo je tako izgubio partiju protiv E. Neumanna (bio je kasnije predsjednik bečkog šahovskog kluba).

[FEN "[Event "Glavni turnir"]
[Site "Leipzig 1878."]
[Date "?"]
[Round "?"]
[White "N. N."]
[Black "A. Neumann"]
[Result "0-1"]
[ECO "A00"]
[Opening "Grob (Fric-Kilibr) Eröffnung"]
[Time "14:29:46"]
[Variation "1...e5"]
[TimeControl "300"]
[Termination "normal"]
[PlyCount "4"]
[WhiteType "human"]
[BlackType "human"]

1. g4 e5 2. f3 Qh4# 0-1
"]
Preuzeto iz Wiener Schachzeitung br. 6/1934.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 17-07-2011, 08:36:41
U 2.svjetskom ratu, neki od vrhunskih šahista bili su razbijači ratnih kodova. Britanski majstori Harry Golombek, Stuart Milner-Barry i H. O'D. Alexander bili su u timu koji je probio čuveni nacistički "Enigma" kod.

Još 1561 nije bilo uvedeno pravilo "rokade"; u praktičnoj partiji, međutim, to je bilo moguće obaviti u dva poteza za redom - tj. u jednom potezu Tf1, a u slijedećem Kg1. Podrazumijeva se naravno, da su ta polja bila slobodna od figura i, u slučaju kralja, da polja e1,f1 i g1 nisu pod šahom.

Benjamin Franklin (1706-1790) napisao je prvi šahovski artikal objevljen u USA; "The morals of chess".

Dvokorak pješaka  (tj.kretanje za dva polja odjednom,s početnog) prvi put je zabilježen 1280 godine u Španjolskoj.

Otto Blathy (1860-1939) ponosni je kompozitor najdužeg šahovskog problema do danas - bio je to mat u 290 !!


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: LaraCroft na 17-07-2011, 09:14:51

Najkraća moguća šahovska partija ima samo dva poteza. Od kada postoji šahovska igra poznata je šahistima, no unatoč tome "odigrana" je na glavnom turniru u Leipzigu 1878. godine. Jedan mladi nadobudni šahista, valjda pod utjecajem treme, upravo je tako izgubio partiju protiv E. Neumanna (bio je kasnije predsjednik bečkog šahovskog kluba).

ROFL  :sarcastic:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 30-07-2011, 19:16:43
Kolekcija lijepih šahovskih garnitura sa svih strana - od lego kocaka do skupocjenih remekdjela od žada; a i kolekcija običnih soljenki i staklenki za papar može biti inspiracija za šahovske figure!


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 30-07-2011, 19:21:21
Kolekcija lijepih garnitura - nastavak...


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Zeleni na 30-07-2011, 20:07:07
E, kad bi neko htel z menom igrat, čak i na ovoj doma, najobičnijoj... :)

A ove su baš lude... :clapping: :clapping: :clapping:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 30-07-2011, 20:42:16
E, kad bi neko htel z menom igrat, čak i na ovoj doma, najobičnijoj... :)

A ove su baš lude... :clapping: :clapping: :clapping:

Zeleni, pa danas ti i više ne treba nužno prava drvenjača, već  trk pa se regoistriraj negdje na nekom internet serveru (a imaju i prednost što ne trebaš stalno slagat figure za novu partiju, hehe  ;D) - kad to obaviš,lako se dogovorimo pa igramo!  :empathy:  :good:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Zeleni na 30-07-2011, 20:53:55
Ma to igram stalno, evo sad se na Gameknotu borim z nekim Rusom iz Rybinska i istovremeno z Amerom iz Queenc Creeka, uh kaj ti je današnja tehnologija... I da, fakat ni figure više ne slažeš,  haha


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 11-08-2011, 12:24:12
Još jedna nesretna šahovska sudbina, ova međutim manje poznata .Curt von Bardeleben je počinio u dobi od 62 godine samoubojstvo skokom kroz prozor svoga stana u Berlinu, doveden do prosjačkog štapa i napušten od svih (ne ide li to uvijek zajedno?).


Joseph Blackburne (1826-1888) vjerovatno je u životu odigrao više partija od bilo kojeg šahovskog profesionalca (a vjerovatno i amatera!).  Procjenjeno je, da je Blackburne odigrao preko 100000 partija tijekom svoje karijere!


(Haha, prije negoli uzmete čitati šahovsku knjigu, pogledajte prije toga TKO je piše!)
Weaver Adams, američki majstor, jednom je napisao knjigu "Kako dobiti kao bijeli". Odmah nakon izdavanja svoje knjige, 1940, Adams je igrao na "US Chess Open"-u, na kojem nije dobio ni jednu jedinu partiju kao bijeli !  Zapravo je dobio SVE partije kao crni, izgubio tri partije kao bijeli i remizirao jednu partiju kao bijeli...


Još jedan prilog na temu "Šah i vrhunski sport". O svestranom sir Thomasu već je bilo riječi (tenis, badmingdton - vidi na "Jubilejima velikana"). Norveški velemajstor Simen Agdestein igrao je profesionalni nogomet (neko vrijeme za norvešku reprezentaciju!)
Keres je igrao tenis za svoj rodni grad Tallinn u finalu Teniskog prvenstva Estonije!


Aleksandar Aljehin bio je u njegovo vrijeme toliko omražen u Sovjetskom Savezu, da je i sam spomen njegovog imena (i partija) bilo izostavljano iz sovjetskih magazina i novina!
"Aljehinova Obrana" je u SSSR-u tada bila preimenovana u "Moskovska Obrana"...



Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: perovk na 27-08-2011, 17:16:15
Malo zanimljivosti u ove teške i sumorne dane pod sparinom...


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 27-08-2011, 18:51:14
Pero hvala, lijep prilog, ali slova su stvarno ispala presitno, a neke, poput moje malenkosti, vid ne služi više tako savršeno...
Probaj tu sliku ubaciti u "Photoshop" pa "Change image size" na recimo 150 ili 200% i "save"?


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: perovk na 27-08-2011, 19:57:38
Gullivere, smanjio sam to da nezauzima prostor. Postoji i druga mogućnost, prezeti sliku pa pročitati!


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 28-08-2011, 00:19:33
Gullivere, smanjio sam to da nezauzima prostor. Postoji i druga mogućnost, prezeti sliku pa pročitati!

Ma ima tu prostora ko u priči, Pero, ne brini za prostor nije kriza, stavili smo već tu na tone slika, tekstova, filmova, glazbe !  :ok: One što si prije stavljao bile su veće.
Istina, mogao bih naravno i preuzet sliku pa čitat, al mi je nekako gušt čitat direktno na forumu.  :read:
A oko više nije sokolovo, vrijeme praši svojim putem... :sorry: ???
Sve ok, evo već sejvam... :D


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 03-09-2011, 21:51:18
Eto, čitam Bill Wallove zanimljive šahovske trivije i crtice i svako malo ustuknem od iznenađenja!
Evo što ima primjetiti o šahu u Japanu:

"Tijekom II Svjetskog rata, Japanci su konfiscirali sve šahovske knjige, misleći da se u njima kriju vojne šifre (!!)
Japan nije imao organiziranu šahovsku Federaciju sve do 1968.
Prvi Japansko Prvenstvo u šahu održalo se 1969."


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 04-09-2011, 10:49:37
Island ima relativno najveći broj šahista ("po glavi stanovnika") na svijetu.
Islandska Nacionalna Lutrija , vođena od strane islandske Vlade, pomaže u financiranju rukometnih i šahovskih turnira.
Island, zemlja od samo cca 250,000 stanovnika, ima čak 6 velemajstora.
Ujedno je i jedina zemlja s više velemajstora nego međunarodnih majstora. (neko vrijeme, u USA, 1960-ih bio je isti slučaj)  


Na šahovskoj Olimpijadi u Munchenu 1958 aktuelni Prvak Irske u šahu pobijedio je u svojoj partiji, pa ipak je Irska ekipa izgubila s 4:0!
Irski prvak Wolfgang Heidenfeld (naš poznanik iz rubrike šahovskih rekorda  https://sah.hr/forum/index.php?topic=794.msg13506#msg13506 (https://sah.hr/forum/index.php?topic=794.msg13506#msg13506)) igrao je, naime, za Južnu Afriku, koja je pobijedila Irsku 4:0.


Talijanska Šahovska Federacija odbila je 1981 da njihov aktuelno najbolji igrač, Stefano Tatai (tada 44-godišnjak), sedmerostruki državni prvak, igra za talijanski Olimpijski tim, jer je željela da je predstavljaju samo igrači mlađi od 30 godina!
Rezultat je bio katastrofalan score talijanskog Olimpijskog tima na Olimpijadi...


Zloglasni Ivan Grozni (1530-1584) bio je strastveni šahist; umro je igrajući šahovsku partiju.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: perovk na 08-09-2011, 19:44:36
Vidim da su Forumaši dobro potkovani glazbom. Vodeći arabist na ovim prostorima bio je prof. dr. Janković iz Sarajeva ( sin mu je poznatiji pjevač Zabranjenog pušenja iz Beograda doktor Nele Karajlić!)

Zanimljiv tekst...


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 17-09-2011, 14:55:18
Ponešto iz lijepih kolekcija porculanskih, drvenih, metalnih šahovskih figura sa svih strana...


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 17-09-2011, 14:58:31
I još malo istog...


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 20-09-2011, 12:42:10
Evo kako su izgledale šahovske reklame davne 1901. (uz ponešto reklama muške mode  :))


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 04-10-2011, 10:59:40
Ova partija jedna je od mnogih spomenutih u sjajnoj zbirci šahovskih rekorda i kurioziteta iz knjige Jakova Damskog  "(The Batsford Book Of) Chess Records",i dio je jedne od najzanimljivijih i najzabavnijih priča u čitavoj modernoj povijesti šaha. Sama godina i mjesto odigravanja te partije nije nažalost precizirana (spominje se međutim Njemačka i početak 19.stoljeća), ali vjerujem da bi se uz malo guglanja moglo pronaći i to - ono što je ovdje najinteresantnije je upravo ta jedinstvena i uzbudljiva priča koja stoji iza te stvarno odigrane partije; mislim da sam jednom davno već čitao o njoj, moguće od Vukovića, ali eto upravo mi je Damsly osvježio pamćenje!
Prije nego krenemo s tom pričom, jedno malo "nagradno pitanje" za forumaše: što mislite kako je završila partija?

[White "Lasker, Emmanuel"]
[Black "Schlechter, Karl"]
[Result "*"]

1. e4 e5 2. Qh5 Nc6 3. Qxf7+ *


Naslov: Pješak koji je promijenio "kurs" šahovske povijesti?
Autor: Gulliver na 05-10-2011, 14:34:30
Danas ćemo se pozabaviti jednom neobičnom epizodom s turnira u Breslau-u (Wroszlaw) 1889; jedna od njenih najbitnijih konzekvenci jest činjenica, da bi drugačiji ishod partije o kojoj će biti riječi ujedno značio, da bi 2.svjetski prvak u šahu, Emmanuel Lasker MOŽDA ostao doživotno nedovoljno zainteresiran za šah da bi mu se potpuno posvetio, već bi se posve okrenuo svojoj profesiji!
O tim nas zanimljivim događajima s Breslauskog turnira iscrpno izvješćuje Jakov Damsky u svojoj šarolikoj i zanimljivoj knjizi "Šahovski rekordi" (izdanje "Batsford" 2005):

U Breslauu je 1889 bio u tijeku godišnji Kongres njemačkog šahovskog saveza (DSB). "Majstorski" turnir, održan za one koji su nosili taj časni naslov, odigravao se usporedno s tzv. "Glavnim turnirom", na kojim su igrali oni, koji su tom naslovu težili.
Među ovim zadnjespomenutima bila su i tri lika iz naše priče: Lipke, koji kasnije postaje dobro poznat majstor, Feyerfeil, vrlo darovit igrač čije ime danas nikome ništa ne znači, te Berlinski student filozofije po imenu Emmanuel Lasker.
Da upotrijebimo njemački izraz, koji zvuči elokventnije od "siromačni student", Lasker bijaše Hungerstudent - studirao je filozofiju i matematiku, nastojeći prodrijeti u srž svjetskog poretka, čije ge je nesavršenstvo "pogađalo" ravno u njegov gladni stomak. Što mu je šah predstavljao u to vrijeme? Model razmišljanja, kao što je to danas slučaj s npr.kibernetikom? Intelektualnu rekreaciju? Kakav god bio odgovor, jedna stvar je sasvim izvjesna: šah je bio DALEKO od aktivnosti kojem je bio spreman posvetiti svoj život. Bila je međutim dobro poznata činjenica, da je Lasker pobijedio godinu ranije na turniru održanom u Berlinskom Kaiserhof hotelu i zaradio nagradu od nekoliko maraka - što je očima budućeg svjetskog prvaka omogućilo da neko vrijeme gledaju u jelovnik.
Prvi turnir, prvi uspjeh! Lasker odlučuje da se okuša u šahu još jednom. Ali što ako ovoga puta ne uspije?
Jedan Laskerov biograf napominje, da je Emmanuel učestalo spominjao svom bratu Bertholdu svoje namjere da napusti šah, ukoliko ne uspije osvojiti majstorski naslov u svom prvom pokušaju.
I evo Emmanuela ovdje, na Breslauskom "glavnom" turniru, koji je bio zasjenjen majstorskim turnirom, na kojem se 27-godišnji doktor medicine Siegbert Tarrasch, i sam majstor s niti  dvogodišnjim "stažom", sučelio s najjačim igračima Europe.
Feyerfeil pobjeđuje Laskera - bura u čaši vode!; potom Lasker pretrpljuje još jedan poraz - protiv potpunog autsajdera!
Na kraju turnira, dakle, Lasker ispušta dva važna boda. Feyerfeil završava s istim rezultatom - remizirao je dvije partije i izgubio od Lipkea. Nakon doigravanja, prva nagrada i titula majstora pripale su Laskeru.

No čitava je poanta u tome, da Feyerfeil nije trebao izgubiti od Lipkea! A razlog tome nema ništa sa šahovskim sposobnostima, već sa - da tako kažemo - nekorektnom kombinacijom. Naime, radilo se o pukom - po Feyerfeila - nesretnom slučaju, ili bolje reći teško objašnjivom nemaru; igrači su zaboravili pješaka, koji je nekako "nestao" s ploče, nakon prekida igre vratiti na svoje mjesto!

(Damsky navodi samo poziciju prije slijedećeg poteza bijelog, tj.Tf2-h2, a koji bi, da je bijeli pješak, kao što je trebao, bio na h2, bio nemoguć. Evo te pozicije:)

[FEN "8/3nk2p/b3p3/4P3/4K3/b7/B4R1P/8 w - - 0 1"]

Ipak sam se potrudio pronaći izvod čitave partije, kao i njen nastavak nakon dvojbenog (neregularnog, u biti) nastavka.

[Event "main (B) tournament"]
[Site "Breslau"]
[Date "1889"]
[Round "?"]
[White "Von Feyerfeil, Emil"]
[Black "Lipke, Paul"]
[Result "O:1"]

1. e4 e6 2. d4 d5 3. Nc3 Nf6 4. e5 Nfd7 5. Nce2 c5 6. c3 Nc6 7. f4 Qb6 8. Nf3 f6
9. a3 Be7 10. Ng3 O-O 11. Bd3 cxd4 12. cxd4 fxe5 13. fxe5 Rxf3 14. gxf3 Qxd4 15.
f4 Nc5 16. Bc2 Bd7 17. Qe2 Na5 18. Rb1 Nab3 19. Be3 Qc4 20. Qxc4 dxc4 21. Rd1
Bc6 22. Rf1 g6 23. Ke2 Na4 24. Rb1 Nbc5 25. Bd4 Rd8 26. Ke3 Nb6 27. Ne2 Nd5+ 28.
Kd2 b5 29. b4 cxb3 30. Bxb3 a5 31. Bxd5 Rxd5 32. Ke3 Na4 33. Rfc1 Bd7 34. Rb3 b4
35. axb4 axb4 36. Rc7 Nc5 37. Rb1 Bf8 38. Ra7 Bb5 39. Nc1 Nd7 40. Ra8 Kg7 41.
Rc8 Be7 42. Na2 g5 43. fxg5 Bxg5+ 44. Ke4 Ba6 45. Rc7 Bd8 46. Ra7 Rxd4+ 47. Kxd4
Bb6+ 48. Ke4 Bxa7 49. Rxb4 Bc5 50. Rb2 Ba3 51. Rg2+ Kf8 52. Rf2+ Ke7 *


Evo nastavka, gdje se više ne pojavljuje pjašak na h4:

[Event "?"]
[Site "?"]
[Date "????.??.??"]
[Round "?"]
[White "?"]
[Black "?"]
[Result "*"]
[SetUp "1"]
[FEN "8/3nk2p/b3p3/4P3/4K3/b7/N4R2/8 w - - 0 53"]

53. Rh2 Nf8 54. Kd4 Kf7 55. Nc3 Bc1 56. Ne4 Kg7 57. Ra2 Bb5 58. Rf2 Be8 59. Nf6
Bg6 60. Rg2 Kf7 61. Ra2 Bf5 62. Kc5 Bf4 63. Ra7+ Kg6 64. Kd6 h5 65. Rg7+ Kxg7
66. Nxh5+ Kh6 67. Nxf4 Kg5 *


Ovdje još treba napomenuti,da dosta izvora navodi kako je pobjeda crnog (matiranjem) postignuta tek u 121. potezu. Inače, treba još dodati da je po nekim izvorima h2 pješak "nestao" s ploče još negdje oko 41.poteza.

Iz pozicije je očigledno, da bi bijeli mogao osigurati remis bez većih problema, da je taj, sada ga možemo tako nazvati, "povijesni" pješak ostao na mjestu - i sasvim je moguće, da bi se smjer šahovske povijesti na taj način radikalno izmijenio! Bijeli bi, vrlo izvjesno, remizirao, Lasker bi završio drugi i možda bi ga prošla volja za vrhunskim šahom pa bi svoj snažni intelekt sasvim usmjerio na matematiku (teorija igre, kojoj je dao značajne priloge) i filozofiju. A možda bi ga drugo mjesto, dapače, baš iz inata dodatno motiviralo na potragu za šahovskim majstorstvom; tko to sada može sigurno znati - sigurno je samo, da do danas ostaje crv sumnje!

A Feyerfeil? Njegovo ime više se ne nalazi ni u turnirskim tablicama (što je šteta za talentiranog igrača poput njega, moramo dodati)...




Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: dyda na 05-10-2011, 14:57:11
Ne samo da je nestao pješak na h2, nego je i figura na a2 upitna. Skakač ili lovac...pitanje je sad  ;) :P


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: dyda na 05-10-2011, 15:02:34
Inače...jako zanimljiva priča Gull, pogotovo za fataliste kakva sam i sama. Ako ti je suđeno, suđeno ti je. Sve će se urotiti da ispadne baš tako kako treba ispasti. Jer...propust ovakve vrste je upravo nepojmljiv, čudesan čak. Da nitko, ama baš nitko nije vidio u nastavku prekinute pozicije da na ploči nedostaje pješak  :o
Osim možda crnog  ;) ;D


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 05-10-2011, 17:52:23
Ne samo da je nestao pješak na h2, nego je i figura na a2 upitna. Skakač ili lovac...pitanje je sad  ;) :P

Dyda, hvala i svaka čast na ovom oštrookom zapažanju - moram priznati da ni sam kod upisa zapisa partije nisam to primjetio - jednostavno nisam išao za tim - dok to nisi "snimila"!
Pozicija je iz knjige s moje strane prenesena ispravno; drugim riječima, pisac odnosne knjige, Damsky, krivo je prenijeo poziciju iz partije tj.na a2 stavio bijelog lovca, a ne skakača (a možda se čak radi i o tiskarskom feleru?).
U ovakvoj otvorenoj poziciji, istina, bijelom bi lovac poslužio za nijansu bolje od skakača, ali činjenica, da bi bijeli morao to biti u stanju remizirati, i dalje stoji...


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mario na 24-10-2011, 19:55:54
Tražim po forumu i nigdje ne mogu naći, a mislim da sam to čak i na forumu proćitao, ali za one kao i ja koje možda to zanima a ne mogu naći na forumu evo nešto zanimljivo iz knjige Izidora Grossa, Šahovska ABECEDA (Izdana 1909);
Većina nas zna da je to udžbenik ( kako ga naziva autor u svom predgovoru ) na hrvatskom jeziku kojega do tada nismo imali. Drugim rječima to je prva knjiga o šahu štampana na Hrvatskom jeziku.

Sam autor; Izidor Gross je tvorac nazivlja figura na našem jeziku, citat iz udžbenika ( knjige ) Šahovska ABECEDA:
Kod nazivlja figura naišao sam na takove poteškoće, koje su mi se u prvi mah činile nepremostivima. Šahovska igra nije niti u jednom od slavenskih naroda tako udomačena, da bi već za pojedine figure postojala slavenska imena, već se naprotiv upotreblju francuska ili njemačka imena.

Da sam uzeo za svaku figuru skroz pravilno hrvatsko ime, nastala bi poteškoća u tom, što nas izvan hrvatskih zemalja razumjeli ne bi. Stoga sam uzeo za oznaku figura takove hrvatske riječi, kojih se početna hrvatska slova slažu s početnim slovima njemačkih riječi istih figura.

Pješak   (Pionir)      P
Kralj      (König)      K
Dama    (Dame)      D
Toranj   (Turm)      T
Skakač  (Springer)  S
Lovac   (Laufer)     L

I još jedna velika zanimljivost u tom prekrasnom udžbeniku: Čim pješak stigne na zadnje protivničko polje (bijeli na 8, a crni na 1) ima se odmah imenovati onom figurom koja je najpotrebnija. Kod tog imenovanja mora se ostati.
To isto vrijedi ako igrač ostavi pješaka pješakom.
Ne preporuća se pješaka učiniti drugim kraljem, pošto to zvući, kao uvreda šahovskog veličanstva.

To da pješak u promociji može ostati pješakom isto stoji i u drugom izdanju Šahovske ABECEDE tiskane 1923. godine.

 


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 24-10-2011, 22:16:10
Chesspect mario, obogatio si nas za lijepu hrpicu vrlo zanimljivih saznanja o tom sjajnom šahovskom udžbeniku/početnici; zanimljiv je i taj Grossov (sada već) arhaični, duhoviti stil!   :good2: :)


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mario na 25-10-2011, 08:31:45
Hvala Gulliver na lijepom komentaru, još samo jedna napomena;
Druga knjiga štampana je 1923.
Citat predgovora II izdanja:

Predgovor k II. izdanju.
15 je godina prošlo od kada je ugledao svijet I. izdanje šahovske Abecede.
U tom je vremenu trajao krvavi svjetski rat, koji je naravski i na
razvitak šaha štetno djelovao.
Poticanjem prijatelja šahovske igre odlučio sam
izdati novo izdanje, u kojem sam ispustio III. dio
t.j. problemski dio, da knjiga bude što jeftinija i time
pristupačnija širim slojevima.
Zato sam ali proširio I. i II. dio, koje sam opširno
i instruktivno obradio, da svaki početnik i ljubitelj
šaha može naći sva pravila i propise igre.
Zahvaljujem ovime gosodinu Juliju Frohlichu
u Karlovcu, koji me je u tom napornom radu po-
dupro.
Najveća mi je zadovoljština biti, ako knjiga posluži
proširenju ove divne igre u našoj domovini
i steče još novih prijatelja i ljubitelja.
U KARLOVCU, mjeseca marta 1923.

Još samo malo da se vratim na imena figura.  U drugom izdanju poslije imena figura piše:
Pješak   (Pionir)      P
Kralj      (Konig)      K
Dama    (Dame)      D
Toranj   (Turm)      T
Skakač  (Springer)  S
Lovac   (Laufer)     L
Ovu su nomenklaturu prihvatili na šahovskom kongreu u Celju 1921. kao valjanu za S.H.S.



Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: vsadek na 25-10-2011, 08:52:46
+1  :good: Za Izidora, Mario.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mat Kralj na 25-10-2011, 08:54:06
Poticanjem prijatelja šahovske igre odlučio sam
izdati novo izdanje, u kojem sam ispustio III. dio
t.j. problemski dio, da knjiga bude što jeftinija i time
pristupačnija širim slojevima.
Zar je baš problemski dio morao biti žrtva? :(


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mario na 25-10-2011, 08:57:49
vsadek, drago mi je da Vam se sviđa  :good2:

MK i u ono vrijeme problemski dio bio je problem  :)


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: vsadek na 25-10-2011, 11:06:21
Vidio sam jednom ovu knjigu (izdanje iz 1909. godine) no vlasnik nije želio pregovarati o mogućnosti da je otkupim.  :)


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Mario na 25-10-2011, 19:13:11
vsadek nakon duge potrage za knjigom koja je štampana 1909 godine, uspio sam doći do kopije iste, i gospodin koji mi je dao kopiju rekao mi je imam i drugo izdanje, naravno i drugo izdanje sam kopirao, tako da je moja potraga za knjigom koja je trajala skoro godinu dana završila u jednom danu i to pronalaskom obje knjige.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 22-02-2012, 15:57:25
Kako bi mogla izgledati čestitka voljene supruge - voljenom suprugu, strastvenom šahisti?  :in_love:
Kao i obično, Edward Winter ima odgovor na (gotovo) sve što se tiče šahovskih činjenica i kurioziteta , pa i na to!  :congratulate: :) :good2:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 08-05-2012, 15:05:45
Vidim da se još nitko nije pokušao domisliti odgovoru na ovu sada već postariju forumsku pitalicu?  :( :o ???

https://sah.hr/forum/index.php?topic=615.msg16378#msg16378 (https://sah.hr/forum/index.php?topic=615.msg16378#msg16378)

Anybody...?  :unknown:  :clapping: :clapping: :clapping: :clapping: :clapping:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: bobiri na 11-05-2012, 22:33:18
mislim da je Schlechter bio toliko šokiran ovim udarom dame da je jednostavno predao partiju misleči da je dobio mat  :dash2:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 11-05-2012, 22:55:50
mislim da je Schlechter bio toliko šokiran ovim udarom dame da je jednostavno predao partiju misleči da je dobio mat  :dash2:

haha, bobiri, teško da je Schlechter bio baš toliko šahovski plašljiva "biljka"...
No dobro, tebi ipak pohvale za pokušaj - nitko se ovoga nije ni pipnuo mjesecima.
Pokuša li barem nešto pretpostaviti još bar dvojica-trojica, dobit će za nagradu - jednu lijepu šahovsku anegdotu!  ;D :good2:


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: dip08 na 12-05-2012, 18:24:11
neznam kako je na žrtvu dame odreagirao schlehter ,da se to meni desi sigurno bi pao sa stolice


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 12-05-2012, 18:30:32
neznam kako je na žrtvu dame odreagirao schlehter ,da se to meni desi sigurno bi pao sa stolice
Haha, dip08, vjerujem da u tom trenutku stvarno Schlechter nije bio daleko od pada sa stolice od iznenađenja!  :o

Nastavak anegdote, koja je pokazala da je "mrgodni" i "ozbiljni" Lasker imao itekako zdrav smisao za humor, razjasniće međutim sva očekivana pitanja koja proizlaze iz ovog neočekivanog uvoda u partiju!  ;D


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 12-05-2012, 19:32:58
Ok, kako vidim da interesa ima, a anegdota je već dugo stajala "na ledu", ispričajmo je do kraja.
(Mislim da sam na tu anegdotu naišao i negdje kod Vukovića, ali se ne sjećam točno gdje, pa ću je prenijeti "iz pera" J.Damskog)

Jakov Damsky piše (u već spominjanoj knjizi "Chess Records):

(...)Kasnije, novac ulazi snažnim zamahom u život, isključivši "romantizam" iz mnogih sfera ljudskih susreta. Primjerice, prije njihovog uzvratnog matcha za svjetsku krunu, Lasker i Steinitz platili su 200 rubalja svaki Moskovskom Šahovskom Klubu kao garanciju da se neće povući iz tog matcha. Što se tiče turnirskih nagrada, postalo je uobičajeno da se pobjednik nagradi titulom majstora i, naravno, sumom novca u odnosnoj nacionalnoj valuti.
Nažalost, postojao je vrlo spor rast u takvim službenim nagradama ponuđenim od strane organizacijskih Komiteta, koji su koristili šahovske turnire prvenstveno kao sredstvo u propagiranju toplica i turističkih meka "u uzlazu", poput San Rema, Bleda, Baden-Badena i Kemerija.

Bilo je, međutim, i iznimaka. Tako je, na početku 20. stoljeća, njemački magnat vina i žestokog pića donirao sumu od 1500 zlatnih reichsmaraka kao nagradu za jednu jednu jedinu partiju!
No ta partija je igrana sasvim posebnim figurama; bile su napravljene puhanjem stakla, i sadržavale najraznolikije vrste žestica; a uzeta figura morala se popiti "na licu mjesta"!  :drinks:

Za taj "show", pozvali su Svjetskog prvaka Emmanuela Laskera i austrijskog majstora izuzetno zanimljivog stila, Karla Schlechtera.

Oči potonjega "iskočile su iz glave" kad je "šahovski kralj" započeo partiju "tiranski": već u drugom potezu "potegao" je svoju damu skroz do h5, kao što već čine igrači koji se pripremaju protivniku "prilijepiti" šuster-mat!
No Schlechterovo je iznenađenje preraslo u zaprepaštenost, kad je Lasker odigrao 3.Df7:+??!  :o :scare3:

Lasker, doktor matematike, dramatičar i, još važnije, doktor psihologije, pokazao se ovdje prvenstveno ovim posljednjim, tj. sjajnim psihologom; u tom trenutku, poštivajući dogovorena Pravila igre, Lasker je otpio nekih 8-10 grama likera iz uzetog pješaka. Schlechter je, međutim, morao otpiti iz Laskerove dame čitavih cca 150 grama najjače votke. U roku od 5 minuta pristojni, ugodni gospodin finih manira, Schlechter bijaše već mrtav-pijan, budući da je hrana bila zabranjena Pravilima!  :wacko:
Tako je Lasker i bez dame, i čitavo vrijeme izbjegavajući uzimanje protivničkih figura iz koje bi morao piti, ipak na kraju uspio briljantno matirati crnog!

 ;D ;)


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: dip08 na 13-05-2012, 00:43:36
hahahaha znači da sam pogodio savršetak :pleasantry: :pleasantry:


Naslov: Otkuda riječ "turnir"?
Autor: Gulliver na 14-08-2017, 17:48:23
Otkuda riječ "turnir"?

Vjerovatno niste znali da za riječ "turnir" svi sportovi trebaju zahvaliti upravo - šahu.

Ta riječ je isprva označavala skupove srednjovjekovnih vitezova koji su se ispred dvoraca ili zamkova takmičili u brojnim vještinama ne bi li zadobili slavu ili pak naklonost neke ljepotice. Takvi turniri su, međutim, ispali iz mode godine 1559, kad je francuski kralj Henry II pao sa konja zadobivši smrtne ozlijede u "galantnom" dvoboju kopljima.

Obnovljeni su tek 1839. kad je grof u Edlingtownu u svom zamku priredio raskošnu gozbu sa turnirom.

Već nekoliko godina kasnije neki engleski šahovski komentator, poveden romantičarskom stilistikom svog doba, imao je tako povoda da primijeni srednjovjekovne turnirske termine na šahovska zbivanja, govoreći, na primjer, kako je majstor Kieseritzky "viteški opstajao na svome protiv izazivača, nikad se ne povlačeći izvan kruga igrališta kada bi neki bojovnik nasrnuo svojim velebnim kopljem na njegov štit."

Tako se riječ "turnir" počela sve šire upotrebljavati za sva šahovska takmičenja. Službeno je upotrebljena prvi put početkom 1849-e, kad je u Londonskom lokalu "Simpson's Divan", tada čuvenom među šahistima širom Europe, priređeno šahovsko kup-takmičenje. U odjecima na taj događaj, termin je prešao mnoge granice i ubrzo ušao u šahovsku literaturu, da bi se počeo koristiti i u drugim igrama i sportovima.


Naslov: Uzorna klupska pravila "Simpson's Divan"-a
Autor: Gulliver na 14-08-2017, 18:05:29
Uzorna klupska pravila "Simpson's Divan"-a


Za razmah šaha u Londonu prije tri stoljeća najzaslužniji su bili - ugostitelji. Štoviše, formulirajući prva klupska pravila okačena na zidovima lokala udarili su temelje, može se reći, za kasniju organiziranu šahovsku aktivnost.
Ako pravila, recimo, istaknuta u Simpsonovom "Šahovskom divanu" 1711. godine usporedimo sa današnjim pravilima FIDE uoćit ćemo, vjerovatno, izvjesne razlike:

1. Upisnina od dva penija uplaćuje se čim se prvi put uđe u prostorije kluba.
2. Pušači moraju puniti lule iz vlastitih zaliha.
3. Ako član ne dođe na dogovorenu partiju, platiti će kaznu od jednog penija, osim ako je izostao zbog bolesti ili hapšenja.
4. Ako netko opsuje u klubu, najbliži član uprave ima pravo da ga udari šakom u bradu.
5. Ako neki član priča laži, platit će pola penija za svaku treću laž.
6. Ako žena nekog člana dođe da ga odvede kući, on mora s njom razgovarati izvan klupskih prostorija.
7. Posjetitelji su dobrodošli, ukoliko nisu policajci.
 :good: :rofl:


Naslov: Odakle naziv "Indijska obrana"? Upoznajte Bonnerjee Mohishundera!
Autor: Gulliver na 23-08-2017, 13:48:54
Bonnerjee Mohishunder (Mahesh Chandra Bandopadhay). Zvuči li Vam poznato? Sve su šanse da - baš i ne (bar među onima koji se ozbiljnije ne bave šahovskom historiografijom).  ???

Pa ipak, zaslugom upravo tog igrača, danas uvelike zaboravljenog  - a ne, kako se uvriježeno smatra kod velike većine šahovske populacije, šahovskim "postmodernistima" na čelu s Retijem, Nimzovičem i Tartakowerom - današnja teorija ima zahvaliti ime čitave velike grupe "modernih" obrambenih sistema za crne, tzv. "Indijke".

Bonnerjee Mohishunder rođen je 1800. godine u Calcutti (Kolkata) u Indiji i bio je jedan od najjačih indijskih igrača 19. stoljeća. Premda je u početku prakticirao indijsku verziju šaha, gdje pješaci mogu kročiti s 2. reda samo jednim korakom, nakon doticaja sa zapadnom "varijantom" s dvokrokom preko poznanstva i igranja s engleskim igračima, a prije svega s Cochrane-om, prelazi na nju.

Indijske obrane poput kraljeve i damine Indijke duguju svoj naziv njemu i njegovim sunarodnjacima, u čiju im je čast dodijeljena.
Mohishuder je odigrao prvu poznatu zapisanu "Nimcoindijku" - koja je bez sumnje u to vrijeme djelovala sasvim neobično, štoviše i "egzotično"... još 1851-e :

[Event "Calcutta"]
[Site "Calcutta"]
[Date "1851.??.??"]
[EventDate "?"]
[Round "?"]
[Result "1-0"]
[White "John Cochrane"]
[Black "Bonnerjee Mohishunder"]
[ECO "E46"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "87"]

1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nc3 Bb4 4.e3 O-O 5.Nf3 Ne4 6.Bd2 Bxc3
7.Bxc3 Nxc3 8.bxc3 d6 9.Bd3 c6 10.O-O b6 11.e4 Qf6 12.e5 dxe5
13.Nxe5 Qh6 14.Ng4 Qh4 15.g3 Qe7 16.Ne5 f6 17.Bxh7+ Kxh7
18.Qh5+ Kg8 19.Ng6 Qe8 20.f4 f5 21.Qh8+ Kf7 22.Ne5+ Ke7
23.Qxg7+ Rf7 24.Nxf7 Qxf7 25.Qe5 Bd7 26.Qc7 Na6 27.Qb7 Rh8
28.Qxa6 Qh5 29.Rf2 Qh3 30.Qxa7 Rg8 31.Rg2 Qg4 32.Re1 Qf3
33.Qa3+ c5 34.d5 Kf6 35.Qb3 b5 36.cxb5 exd5 37.c4 Qxb3 38.axb3
Ra8 39.Rd2 d4 40.b4 cxb4 41.Rxd4 Be6 42.b6 Kf7 43.c5 Ra2
44.Rxe6 1-0

...kao i kraljevu "Indijku" još 1855:

[Event "Calcutta"]
[Site "Calcutta"]
[Date "1855.??.??"]
[EventDate "?"]
[Round "?"]
[Result "1-0"]
[White "John Cochrane"]
[Black "Bonnerjee Mohishunder"]
[ECO "E71"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "91"]

1.d4 g6 2.c4 Bg7 3.Nc3 Nf6 4.e4 d6 5.h3 O-O 6.Nf3 e5 7.d5 Nh5
8.Be2 f5 9.exf5 gxf5 10.Nxe5 Ng3 11.fxg3 dxe5 12.O-O c6 13.Be3
Nd7 14.d6 b6 15.Nd5 Rb8 16.Ne7+ Kh8 17.Nxc6 Qf6 18.Nxb8 Nxb8
19.b4 Qg6 20.Bf2 f4 21.Bh5 Qg5 22.h4 Qf5 23.Rc1 Nc6 24.a3 Be6
25.c5 bxc5 26.Bxc5 Rd8 27.g4 Qe4 28.Qf3 Bd5 29.Qxe4 Bxe4
30.Rcd1 Bc2 31.Rd2 Ba4 32.d7 Bb5 33.Be8 Kg8 34.Re1 Bf8 35.Bxf8
Kxf8 36.Rd6 Ke7 37.Rxc6 Bxc6 38.Rxe5+ Kd6 39.Re1 a6 40.g5 Bd5
41.h5 Be6 42.Kf2 Bd5 43.Rd1 Ke5 44.Rxd5+ Kxd5 45.g6 hxg6 46.h6
1-0

Kao bijeli, "moderne" je fijanketo-sustave ("kraljevoindijski napad", kao i varijantu "Retijevke") primjenjivao još od 1850.

[Event "Calcutta"]
[Site "Calcutta"]
[Date "1850.??.??"]
[EventDate "?"]
[Round "?"]
[Result "1-0"]
[White "Bonnerjee Mohishunder"]
[Black "John Cochrane"]
[ECO "A07"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "105"]

1.e4 e5 2.Nf3 d6 3.g3 f5 4.d3 Nf6 5.Bg5 Be7 6.Bxf6 Bxf6 7.Bg2
O-O 8.O-O c6 9.c3 Na6 10.Nbd2 Kh8 11.d4 exd4 12.cxd4 fxe4
13.Nxe4 d5 14.Nxf6 Qxf6 15.Qd2 Bh3 16.Ne5 Bxg2 17.Kxg2 Nc5
18.f4 Ne4 19.Qe2 Rad8 20.Qg4 Qf5 21.Qh4 Nd2 22.Rfe1 Kg8 23.Re2
Nc4 24.Rf1 Rde8 25.g4 Qf6 26.Qg3 c5 27.b3 Nxe5 28.dxe5 Qc6
29.Kg1 b5 30.f5 c4 31.bxc4 bxc4 32.Rd1 Qc5+ 33.Kh1 d4 34.e6 d3
35.Red2 g6 36.h4 Kh8 37.Rc1 Qd4 38.Rf1 gxf5 39.Rxf5 Rxf5
40.gxf5 Qe4+ 41.Rg2 Qd4 42.Qg5 Qe5 43.f6 Qxg5 44.Rxg5 d2
45.Rg1 Rg8 46.Rf1 c3 47.f7 c2 48.fxg8=Q+ Kxg8 49.e7 d1=Q
50.e8=Q+ Kg7 51.Qf7+ Kh6 52.Qf6+ Kh5 53.Qg5# 1-0

[Event "Calcutta"]
[Site "Calcutta"]
[Date "1850.??.??"]
[EventDate "?"]
[Round "?"]
[Result "0-1"]
[White "Bonnerjee Mohishunder"]
[Black "John Cochrane"]
[ECO "A04"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "94"]

1.Nf3 b6 2.g3 Bb7 3.Bg2 g6 4.O-O Bg7 5.c4 e6 6.d4 Ne7 7.Nc3 c5
8.dxc5 Bxc3 9.bxc3 bxc5 10.Qd6 Qb6 11.Qe5 O-O 12.Qf6 Qd8
13.Bg5 Nec6 14.Qxd8 Nxd8 15.Be7 Re8 16.Bxc5 Na6 17.Be3 Rc8
18.Rfd1 d5 19.cxd5 Bxd5 20.Bg5 Nb7 21.Bf6 Nac5 22.Ne5 Bxg2
23.Kxg2 Ne4 24.Ng4 h5 25.f3 hxg4 26.fxe4 Nc5 27.Rd4 e5 28.Rc4
Nd7 29.Rxc8 Rxc8 30.Be7 Rxc3 31.Rd1 Rc7 32.Kf2 f5 33.Rd5 Rb7
34.Bd6 Nf6 35.Rd1 Nxe4+ 36.Kg1 Nxd6 37.Rxd6 Kf7 38.Kf2 g5
39.Ra6 f4 40.Rh6 Rb2 41.Rh7+ Kf6 42.Rxa7 f3 43.Ra3 Rxe2+
44.Kg1 e4 45.Ra6+ Ke5 46.Ra5+ Kd4 47.Rxg5 Ke3 0-1

...a bilo je tu bogme i "Pirca";

[Event "Calcutta"]
[Site "Calcutta"]
[Date "1850.??.??"]
[EventDate "?"]
[Round "?"]
[Result "0-1"]
[White "John Cochrane"]
[Black "Bonnerjee Mohishunder"]
[ECO "B07"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "78"]

1.e4 d6 2.d4 Nf6 3.Nc3 e5 4.dxe5 dxe5 5.Qxd8+ Kxd8 6.Bg5 Be7
7.O-O-O+ Ke8 8.h3 h6 9.Bh4 g5 10.Bg3 Bd6 11.Nf3 Nbd7 12.Bb5
Ke7 13.Bxd7 Nxd7 14.Nd5+ Ke6 15.c4 c6 16.Ne3 f6 17.Nf5 Bc5
18.Rd3 b5 19.cxb5 cxb5 20.Rhd1 Nb6 21.a3 Bb7 22.b4 Bxe4
23.bxc5 Bxd3 24.Rxd3 Rac8 25.Ne3 Rxc5+ 26.Kb1 Rhc8 27.Nd2 Rc3
28.Rxc3 Rxc3 29.Nc2 f5 30.f3 a5 31.Bf2 Nd5 32.g4 b4 33.axb4
axb4 34.gxf5+ Kxf5 35.Kb2 Rd3 36.Be1 Kf4 37.Kc1 b3 38.Na1 Re3
39.Bf2 Re2 0-1

O nemalom šahovskom značaju Mohishundera sama za sebe govori činjenica da je njegovoj (šahovskoj) biografiji "Chessgames.com" posvetio čitavu stranicu, kao i predstavio čak 449 (!) njegovih zapisanih partija počev od njegove prve poznate partije (s Cochrane-om u CAlcutti 1848.) http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=85637 (http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=85637)


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 18-09-2017, 13:09:54
Godine 1864. George Mackenzie (1837-1891), bivši kapetan vojske Unije u američkom građanskom ratu, bio je uhićen i utamničen zbog dezerterstva iz vojske Unije.
Oslobođen je u svibnju 1865, kad se preselio u New York i vratio se šahu (rođen u Škotskoj, Mackenzie je 1863. emigrirao u U.S.A.; prije toga imao je već zapaženih šahovskih rezultata u Europi).
Već dvije godine potom, 1867, postao je U.S. Prvak u šahu (pobjeđuje Reichhelma u meču u Philadelfiji, rezultatom 8:1 (+7-0=2))

[Event "Match"]
[Site "Philadelphia"]
[Date "1867.06.03"]
[EventDate "?"]
[Round "9"]
[Result "1-0"]
[White "George Henry Mackenzie"]
[Black "Gustavus Charles Reichhelm"]
[ECO "C78"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "57"]

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Be7 5.O-O Nf6 6.Nc3 b5 7.Bb3
d6 8.h3 Na5 9.d3 Nxb3 10.axb3 h6 11.Nxb5 Be6 12.Nc3 Qd7 13.Nh2
g5 14.d4 c6 15.dxe5 dxe5 16.Qe2 Qb7 17.Ra5 Bd6 18.Be3 Bc7
19.Ra4 Nd7 20.Rd1 O-O 21.Qh5 Kg7 22.Bxg5 hxg5 23.Qxg5+ Kh7
24.Ng4 Bxg4 25.hxg4 Bd8 26.Qf5+ Kg7 27.Rxd7 Qb8 28.Rc4 Qc8
29.g5 1-0



Naslov: "Čigorinov Klub" pobjednika nad Svjetskim Prvacima
Autor: Gulliver na 18-10-2017, 19:44:32

"Klub Mihaila Čigorina" simboličan je naziv (također simboličnog) "kluba", čiji su članovi uspjeli pobijediti jednoga od službenih (do sada 16) svjetskih prvaka u vrijeme kad je dotični Prvak Svijeta držao službenu titulu, i to u partiji s "klasičnim" tempom igre, u bilo kojem službenom natjecanju. Mihail Čigorin (1850-1908) je bio prvi igrač koji je uspio pobjediti službenog Prvaka Svijeta (Wilhelma Steinitza godine 1889.)


Do sada su se u "Čigorinov Klub" uspjeli upisati kao njegovi "članovi" slijedeći igrači:



01. Mikhail Chigorin – defeated Steinitz, Havana 1889

02. Isidor Gunsberg – defeated Steinitz, New York 1990

03. Curt von Bardeleben – defeated Lasker, Hastings 1895

04. Siegbert Tarrasch - defeated Lasker, Hastings 1895

05. Joseph Blackburne – defeated Lasker, Hastings 1895

06. Harry Pillsbury – defeated Lasker, St. Petersburg 1895

07. Dawid Janowski – defeated Lasker, Nuremberg 1896

08. Rudolf Charousek – defeated Lasker, Nuremberg 1896

09. Frank Marshall – defeated Lasker, Paris 1900

10. Carl Schlechter – defeated Lasker, Cambridge Springs 1904

11. Akiba Rubinstein - defeated Lasker, St. Petersburg 1909

12. Fedor Dus-Chotimirsky - defeated Lasker, St. Petersburg 1909

13. Ossip Bernsetin - defeated Lasker, St. Petersburg 1910

14. Richard Reti – defeated Capablanca, New York 1924

15. Alexander Ilyin-Genevsky, defeated Capablanca, Moscow 1925

16. Boris Verlinsky – defeated Capablanca, Moscow 1925

17. Efim Bogoljubov – defeated Alekhine, Weissbaden 1929

18. Herman Mattison – defeated Alekhine, Prague 1931

19. Oscar Negeli – defeated Alekhine, Bern 1932

20. Arthur Dake – defeated Alekhine, Pasadena 1932

21. Savielly Tartakower - defeated Alekhine, Folkestone 1933

22. Petrus van Horn - defeated Euwe, Leiden 1937

23. Andor Lilienthal - defeated Euwe, Stockholm 1937

24. Torsten Gauffin– defeated Euwe, Stockholm 1937

25. Vladimir Petrov – defeated Alekhine, Margate 1938

26. Reubin Fine - defeated Alekhine, Amsterdam 1938

27. Bjorn Nielsen - defeated Alekhine, Munich 1941

28. Karel Opochensky - defeated Alekhine, Munich 1941

29. Klaus Junge - defeated Alekhine, Saltzburg 1942

30. Ludwig Rellstab - defeated Alekhine, Munich 1942

31. Antonio Medina – defeated Alekhine, Gijon 1945

32. Arturo Bonet - defeated Alekhine, Gijon 1945

33. Lopez Nunez – defeated Alekhine, Almeria 1945

34. Francisco Lupi – defeated Alekhine, Caceres 1945

35. Paul Keres – defeated Botvinnik, Moscow 1955

36. David Bronstein - defeated Botvinnik, Moscow 1951

37. Nikolay Kopilov - defeated Botvinnik, Moscow 1951

38. Efim Geller - defeated Botvinnik, Budapest 1952

39. Jozsef Szily - defeated Botvinnik, Budapest 1952

40. Mark Taimanov – defeated Botvinnik, Moscow 1952

41. Samuel Reshevsky - defeated Botvinnik, Moscow 1955

42. Miroslav Filip - defeated Smyslov, Vienna 1957

43. Andreas Duckstein – defeated Botvinnik, Munich 1958

44. Jonathan Penrose – defeated Tal, Leningrad 1960

45. Wolfgang Unzicker – defeated Botvinnik, Oberhausen 1961

46. Wolfgang Uhlmann – defeated Botvinnik, Varna 1962

47. Svetozar Gligoric – defeated Petrosian, Los Angeles 1963

48. Viktor Korchnoi – defeated Petrosian, Moscow 1963

49. Vladimir Liberzon – defeated Petrosian , Moscow 1964

50. Lajos Portisch – defeated Petrosian, Zagreb 1966

51. Bent Larsen – defeated Petrosian, Santa Monica 1966

52. Anatoly Kudriashov – defeated Petrosian, Moscow 1967

53. Borislav Ivkov – defeated Petrosian, Palma de Mallorca 1968

54. Ulf Andersson – defeated Karpov , Milan 1975

55. Eugenio Torre – defeated Karpov, Manila 1976

56. Alexander Beliavsky – defeated Karpov, Leningrad 1977

57. Jan Timman – defeated Karpov, Bugojno 1978

58. Igor Ivanov – defeated Karpov, Moscow 1979

59. Anthony Miles – defeated Karpov, Skara 1980

60. Yuri Balashov – defeated Karpov, Rostov-on-Don 1980

61. Zoltan Ribli – defeated Karpov, Amsterdam 1980

62. Fridrik Olafsson – defeated Karpov, Buenos Aires 1980

63. Vlastimil Hort – defeated Karpov, Amsterdam 1981

64. Palermo Garcia – defeated Karpov, Mar del Plata 1982

65. Yasser Seirawan – defeated Karpov, London 1982

66. Ljubomir Ljubojevic– defeated Karpov, Turin 1982

67. Zurab Azmaiparashvili – defeated Karpov, Moscow 1983

68. Wolfram Hartmann – defeated Karpov, Hannover 1983

69. Nigel Short – defeated Kasparov, Brussels 1986

70. Andrei Sokolov – defeated Kasparov, Reykjavik 1988

71. Artur Yusupov – defeated Kasparov, Barcelona 1989

72. Boris Gulko – defeated Kasparov, Linares 1990

73. Vasily Ivanchuk - defeated Kasparov, Linares 1991

74. Robert Heubner - defeated Kasparov,Dortmund 1992

75. Gata Kamsky - defeated Kasparov, Dortmund 1992

76. Joel Lautier - defeated Kasparov, Linares 1994

77. Aleksandr Shneider - defeated Kasparov, Lyon 1994

78. Veselin Topalov - defeated Kasparov, Moscow 1994

79. Jeroen Piket - defeated Kasparov, Amsterdam 1995

80. Peter Svidler - defeated Kasparov, Tilburg 1997

81. Ivan Sokolov - defeated Kasparov, Wijk aan Zee 1999

82. Alexander Morozevich - defeated Kramnik, Wijk aan Zee, 2001

83. Ruslin Ponomarev -defeated Kramnik, Wijk aan Zee 2003

84. Alexei Shirov - defeated Kramnik, Wijk aan Zee 2003

85. Loek Van Wely - defeated Kramnik, Wijk aan Zee 2003

86. Vladimir Akopian - defeated Kramnik, Wijk aan Zee 2004

87. Michael Adams - defeated Kramnik, Wijk aan Zee 2004

88. Peter Leko - defeated Kramnik, Brissago 2004

89. Etienne Bacrot - defeated Kramnik, Dortmund 2005

90. Emil Sutovsky - defeated Kramnik, Dortmund 2005

91. Evgeny Bareev - defeated Kramnik, Moscow 2005

92. Teimour Radjabov - defeated Anand, Wijk aan Zee 2008

93. Levon Aronian - defeated Anand, Linares 2008

94. Hikaru Nakamura - defeated Anand, London 2011

95. Sergei Tiviakov - defeated Anand, Hamburg 2012

96. Boris Gelfand - defeated Anand, Moscow 2012

97. Wang Hao - defeated Anand, Wijk aan Zee 2013

98. Fabiano Caruana - defeated Anand, Zurich 2013

99. Arkadij Naidijtsch – defeated Carlsen, Tromso 2014

100. Ivan Šarić – defeated Carlsen, Tromso 2014

*****************************************************************************************************************************************************************************************

Naš Šarić je, dakle, postao 2014-e jubilarni, stoti član kluba!


Napomena: Citirani napis datira iz 2014-e. U međuvremenu, koliko mi je poznato, još je nekoliko igrača uspjelo pobijediti Carlsena: Hammer (101.) Karjakin (102.) Rapport (103.) i Bu (104.)



Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: perovk na 18-10-2017, 21:27:12
Godine 1948. Keres nije pobijedio Botvinnika.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 18-10-2017, 22:50:20
Godine 1948. Keres nije pobijedio Botvinnika.

Ovdje sad ima jedna kvaka. Naime, Keres je pobijedio Botvinika jednu (od 5) partija 1948, na petokružnom turniru kandidata u Haagu/Moskvi http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54194 (http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54194) (Botvinik, Smislov, Reshevsky, Keres i Euwe, pozvani Fine je odustao) (turnir je povezan sa poznatom pričom na temu "Je li Keresu zaista bilo "preporučeno odozgora" da prepusti Prvenstvo Botviniku ili ne?", ali o tome drugom prigodom...)

[Event "FIDE World Championship Tournament"]
[Site "Hague NLD/Moscow RUS"]
[Date "1948.05.16"]
[EventDate "?"]
[Round "25"]
[Result "1-0"]
[White "Paul Keres"]
[Black "Mikhail Botvinnik"]
[ECO "C15"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "77"]

1.e4 e6 2.d4 d5 3.Nc3 Bb4 4.Bd2 dxe4 5.Qg4 Nf6 6.Qxg7 Rg8
7.Qh6 Nc6 8.O-O-O Rg6 9.Qh4 Bxc3 10.Bxc3 Qd5 11.b3 Ne7 12.f3
Bd7 13.Bb2 Bc6 14.c4 Qf5 15.d5 exd5 16.fxe4 dxe4 17.Nh3 Ng4
18.Qg3 Qc5 19.Qxc7 Rc8 20.Qf4 Qe3+ 21.Rd2 Qxf4 22.Nxf4 e3
23.Rc2 Rg5 24.Be2 Nf2 25.Re1 Rd8 26.g3 Rf5 27.Bf1 Rxf4 28.gxf4
Nd3+ 29.Bxd3 Rxd3 30.Rc3 Rxc3+ 31.Bxc3 Nf5 32.Bd2 Kd7 33.Bxe3
b6 34.Bf2 f6 35.Kd2 h5 36.Kd3 Nh6 37.Bh4 f5 38.Re7+ Kd6 39.h3
1-0

... ali je problem upravo u u tome, tj. u trenutku kad je Keres dobio tu partiju, Botvinik još nije bio službeni prvak svijeta - postao je to tek NAKON turnira - te ne možemo računati da je Keres u toj partiji kandidata 1948. pobijedio Svjetskog Prvaka, već samo kandidata. Keresu, naravno, ipak pripada mjesto u "Čigorin-klubu, ali tek od 1955 u Moskvi, na Prvenstvu SSSR-a, gdje je po prvi put pobijedio Botvinika kao svjetskog prvaka, tj. ispunio "normu" za ulazak u "Čigorin Klub".
Pero, zahvaljujem na komentaru, ispravit ću podatak iz prethodnog posta u "Keres, defeated Botvinnik, Moscow 1955."

[Event "USSR Championship"]
[Site "Moscow URS"]
[Date "1955.03.14"]
[EventDate "1955.??.??"]
[Round "19"]
[Result "1-0"]
[White "Paul Keres"]
[Black "Mikhail Botvinnik"]
[ECO "C03"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "53"]

1.e4 e6 2.d4 d5 3.Nd2 Nc6 4.c3 e5 5.exd5 Qxd5 6.Ngf3 Bg4 7.Bc4
Bxf3 8.Qb3 Na5 9.Qa4+ Qd7 10.Bxf7+ Kd8 11.Qxd7+ Kxd7 12.Nxf3
exd4 13.Nxd4 c5 14.Nf3 Ke7 15.Bd5 Nf6 16.Bg5 h6 17.Bxf6+ Kxf6
18.O-O-O Bd6 19.g3 Rhe8 20.Nd2 Bf8 21.Ne4+ Kf5 22.f3 Rad8
23.h4 Nc6 24.h5 Be7 25.Rhe1 Ne5 26.Nf2 g5 27.hxg6 1-0


Još samo treba dodati da je Keres pobijedio Aljehina u Margateu u travnju 1937, ali u to vrijeme Aljehin nije bio svjetski prvak (povratio je titulu od Euwea tek u prosincu iste godine).


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: perovk na 20-10-2017, 18:23:18
Malo vršljam i nađoh da je Botvinnik pobjedio Aljehina 1938. na AVRO turniru. Zatim sam zapazio da se svjetski prvaci ne računaju!

Spaski je izgubio od Larsena 1970. u Meču stoljeća. Korčnoj je pobijedio Spaskog 1971.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 20-10-2017, 20:28:36

Malo vršljam i nađoh da je Botvinnik pobjedio Aljehina 1938. na AVRO turniru. Zatim sam zapazio da se svjetski prvaci ne računaju!

Spaski je izgubio od Larsena 1970. u Meču stoljeća. Korčnoj je pobijedio Spaskog 1971.

Tako je! Svjetski Prvaci se ne računaju, a što se tiče višestrukih "osvajača ulaznice" za "Čigorin Klub", njima se naravno upisuje u listu samo prvijenac. Tako je npr. Čigorin (koji je bio "član" od 1889) pobijedio i Laskera u Brightonu 1903, Tarrasch (član "kluba" od 1895-e) Capablanku u Petrogradu 1914. itd itd... Isto vrijedi i za Larsena (pobijedio Petrosjana 1966-e) i Korčnoja (pobijedio Petrosjana 1963-e).


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: perovk na 20-10-2017, 21:22:12
Boleslavski - Botvinnik, Voronovo 1952. Pravi turnir iako je naziv bio Trening turnir.


Naslov: Odg: Zanimljivosti iz svijeta šaha
Autor: Gulliver na 30-10-2017, 15:01:22
Boleslavski - Botvinnik, Voronovo 1952. Pravi turnir iako je naziv bio Trening turnir.

Čini se da je Boleslavski ipak oštećen za svoje punopravno članstvo u "Čigorinovom Klubu"  :ireful::

[Event "Voronovo"]
[Site "Voronovo"]
[Date "1952.??.??"]
[EventDate "?"]
[Round "?"]
[Result "1-0"]
[White "Isaac Boleslavsky"]
[Black "Mikhail Botvinnik"]
[ECO "D48"]
[WhiteElo "?"]
[BlackElo "?"]
[PlyCount "121"]

1.d4 d5 2.c4 c6 3.Nf3 e6 4.Nc3 Nf6 5.e3 Nbd7 6.Bd3 dxc4 7.Bxc4
b5 8.Bd3 a6 9.e4 c5 10.d5 e5 11.b3 Bd6 12.O-O O-O 13.a4 b4
14.Ne2 c4 15.bxc4 Nc5 16.Ng3 a5 17.h3 Qc7 18.Nh4 g6 19.Re1 Ne8
20.Bh6 Ng7 21.Re3 f6 22.Nf1 Rf7 23.Nd2 Bd7 24.Bc2 Qd8 25.Nhf3
Ne8 26.Ne1 Nc7 27.Rg3 Kh8 28.Nd3 N7a6 29.h4 Nxd3 30.Bxd3 Nc5
31.Bc2 Qe7 32.Be3 Rc8 33.h5 Rg7 34.hxg6 hxg6 35.Nb3 Nxb3
36.Bxb3 g5 37.Rc1 Bc5 38.Bxc5 Rxc5 39.Rd3 Rh7 40.f3 Qf8 41.Qe1
Kg7 42.Qe3 Qd6 43.Rdd1 Be8 44.Kf2 Bg6 45.Rh1 Rxh1 46.Rxh1 Rc7
47.Ke2 Rc5 48.Kd2 Qb6 49.g3 Qd6 50.Kc1 Qe7 51.Kb2 Qd6 52.Rh2
Qc7 53.Rd2 Qd6 54.Rf2 Qe7 55.Rf1 Bh7 56.Qd2 Qd6 57.f4 Bxe4
58.fxg5 f5 59.Qe3 Qc7 60.Rf2 Rxc4 61.d6 1-0


Naslov: Šahovski rariteti, kurioziteti i specijaliteti
Autor: Gulliver na 30-10-2017, 15:05:14
Još ponešto šahovskih rariteta, kurioziteta i specijaliteta, iz pera D.Andrića:  (Izvor: "Šahovski Zabavnik", 1985.)


Naslov: Tarjanov "produženi odmor" od šaha
Autor: Gulliver na 13-11-2017, 19:14:22
Pitanje: Što je radio VM James Tarjan u razdoblju od 1984. do 2014, kada je pobijedio ni manje ni više nego - bivšeg svjetskog Prvaka Vladimira Kramnika na turniru u Isle of Man (u partiji koju smo komentirali na forumu https://sah.hr/forum/index.php?topic=2626.msg41178#msg41178), dakle punih 30 godina?

Odgovor: Uzeo si je "produženi odmor" od šaha! Tarjan je naime u navedenom razdoblju napustio turnirski šah te radio u svojoj originalnoj profesiji, tj. kao knjižnjičar (bibliotekar).


Copyright © 2010-2017 Šah.hr. Sva prava pridržana.

eMail