Odabrane teme 2# - komentari

[dip08]

Pero zahvaljujem,Istini za volju od kad sam služio JNA to jest pre skoro 30 godina nastale su velike razlike u jeziku,naročito u hrvatskom,pa ponekad jedva ,pomoču logike,razumijem poantu..zato molim,nemojmo o praopisu

[Problemista]

Kad se spominju novine većina ljudi podrazumijeva dnevni tisak poput VL, JL, 24 sata itd. Pomislio sam da je parodija jer koliko vidim u nekoliko problemskih rubrika se različito navode izvori, negdje u navodnicima, a negdje kurzivom, kod Branimirca isto (može se usporediti na netu http://pzrdig2.bloger.hr/post/feniks--idejom-do-mata/3447420.aspx i http://pzrdig2.bloger.hr/post/kvizorama--matirajte-crnoga/3443086.aspx).

Korištenje zagrade izgleda mi neprimjereno jer se zagrade koriste za stavljanje nevažnih podataka pa ih ljudi sigurno tako i doživljavaju a navođenje izvora jest važno.

Dosta je nas problemista prigovaralo što se imena autora i izvori ne pišu iznad dijagrama, kako nalaže kodeks, ali to je navodno grafički problem pa spomenute novine to ignoriraju.

 

[Problemista]

1...Kd4 2. Sc2# - Flight - ova varijanta nije tematska, ali problem čini još vrjednijim jer se ključem daje crnom kralju slobodno polje.

Moram pitati teoretičare da li je crni potezom 1...Kd4 obranio mat iz prijetnje?
Pa možda svi nešto saznamo o varijantama.

[perovk]

Problemista, ovo posljednje pitanje ne mogu ti odgovoriti jer ne znam.

Malo sam prelistao literaturu od 1925. i vidio šarolikost opisa dijagrama. Čak i isti autori u različito vrijeme drugačije rade. Nije to neki veliki problem, bitno je da se stave svi elementi koji trebaju.
Po meni je kurziv ili navodnici jedno te isto ili stvar ukusa. Zagrade su rijetke ali imaju logiku iako ih ne bi stavljao. Iza publikacije stavi bih zarez (nije nužan), a iza godine stavio bih točku. Nagrade se mogu obilježavati rimskim i arapskim slovima no izabrao bih rimskim s točkom.

Što se tiče tiska oni imaju grafičkih problema, pa opis stavljaju dolje. Očito dijagram uzimaju kao sliku!

Bilo bi lijepo kad bi problemisti zauzeli jedinstven stav i jednobrazno opisivali dijagram no to je praktično nemoguće zbog dva pravopisa.

[Mario]

Pero, u Kodeksu na koji se Problemista neprestano poziva, ne piše da li se treba ime časopisa ili knjige u kojem je problem objavljen staviti u navodne znakove, zagradu ili nešto treće, nego piše da bi se trebalo točno pisati kako je objavljeno. Vidim da netko ne zna engleski i jedino razumije riječ Kodeks i na njega se često poziva, a na žalost ne razumije što u njemu piše. Upravo čitam knjigu od autora; Udo Degener ( jedan od uvaženijih problemista današnjice) - vidite zagradu, u zagradi sam naglasio tko je on u problemskom šahu, jer naravno ne moramo svi znati tko je on, znači, ono što se stavlja u zagradu ne mora značiti nebitno kako nas Problemsita ući i kako je izjavio, zagrade se koriste za stavljanje nevažnih podataka pa ih ljudi sigurno tako i doživljavaju a navođenje izvora jest važno.
Ključna izjava od Problemiste u ovoj zadnjoj rečenici je, navođenje izvora jest važno. U potpunosti se slažem s tobom, za to mi ne treba Kodeks kojeg sam pročitao, nego da se vratim autoru Degeneru kojeg sam ranije spomenuo, u njegovoj knjizi ovako piše pokraj problema:
C. Alvey
Hampshire Telegraph
1913
2# (7+9) - u zagradi se želi naglasiti da bijeli ima 7 figura, a crni 9.
 
(+) - negdje kao npr. Š.G. Urednik problemske rubrike zna staviti ispod problema i ovaj znak, a tim znakom želi naglasiti da je problem kompjuterski provjeren.

Zašto sam napisao ovo;
C. Alvey
Hampshire Telegraph
1913
2# (7+9)
zato što Degener naziv časopisa nije stavio u interpunkcijske znakove, nego ovako kako piše.

Problemista, drago mi je da se držiš svoje riječi.

[perovk]

Ne bih htio ulaziti u detalje jer sam na skliskom terenu i očito da vas dvojica o ovom daleko više znate. Ove male rasprave su doveli do pristojnog pomaka na Forumu i svi su dijagrami opisani korektno.

Sad se sve svodi na finese o kojima se može razgovarati. Sad su problem jezici i pravopisi. Mi smo zauzeli stav da upotrebljavamo Grossovu (njemačku) notaciju koja je u upotrebi i u okruženju. Naš pravopis nije isti kao germanski. Mislim da se u germanskom pravopisu imenice pišu velikim slovima, pa nagradu ne treba pisati velikim slovima. Što se tiče godine na kraju vjerovatno mora stajati točka.
U duhu našeg pravopisa i susjednih zemalja je da se ovdje izvor stavlja pod navodnike ili kurziv (upravni govor koristi češće treći znak - koji je praktičniji).
Što se tiče zagrada (mislim za izvor i godinu) moguće je da je gramatički ispravnije no ja ih ne bi koristio. Jasno da zagrada ne asocira na nebitno no očito Problemist ima pravo da to tako doživljava.
Što se tiče rimskih i arapskih slova ispravno je jedno i drugo, no prije su u upotrebi bili samo rimska slova za nagrade ( čak i u šahu što možete vidjeti u ŠG).

Još jedan malo veći problem koji nije baš lako riješiv je imena i prezimena kompozitora. Kako riješiti prezimena iz bivše države SSSR ili danas Kine?
Šahisti ovaj problem nisu uspjeli riješiti u svjetskim bazama.

[Mario]

U časopisu Problem ima toliko dobrih odnosno odličnih problema od ruskih kompozitora, na žalost imena i prezimena su na ćirilici (ruskoj), za neke mogu pročitat ili ime ili prezime, ili samo neki dio imena ili prezimena i zaključit o kojem se autoru radi ali za većinu ne mogu. Imena i prezimena autora na ćirilici objavljivana su i u FIDE albumu itd, što je šteta, ako autor želi da mu se ime i prezime piše na ćirilici, zašto ne, da pače, ali onda bi trebalo u (zagradi) koja je nebitna (Problemist), pisati i na latiničnom pismu. Mislim da bi se na taj način mogao izbjeći taj problem.

[perovk]

Mario, to je neznatan problem koji se može riješiti kako navodiš. Sad dolazimo do slova kojih u našoj latinici nema. Ako idemo dalje SSSR je bila višenacionalna država, pa su ti tu sva prezimena skladana na ruski...

[Mario]

Moram pitati teoretičare da li je crni potezom 1...Kd4 obranio mat iz prijetnje?
Pa možda svi nešto saznamo o varijantama.

Nisam teoretičar, niti ekspert za probleme, samo zaljubljenik, ali ću ti pokušati odgovoriti, kad ti niti jedan teoretičar ili praktičar problemskog šaha ne odgovara na pitanje.
Svi kraljevi bijegovi računaju se kao obrana, bez obzira da li brane ili ne brane prijetnju.

[Problemista]

 

[borsz]

Može pitajne: ako je 42 čisti bristol zašto i potez Tb3 nije rješenje?

Nema ljutiš, vidim da ti nitko ne komentira pa mi te došlo žao.

[Mario]

Može pitajne: ako je 42 čisti bristol zašto i potez Tb3 nije rješenje?

Nema ljutiš, vidim da ti nitko ne komentira pa mi te došlo žao.

41.
F. SACKMANN
  Deutsche Arbeiter Schachzeitung , 1909.

[FEN "2N5/8/8/4k2K/6P1/5R1Q/B7/8 w - - 0 1"]

(L13-78)    Mat u dva poteza

1.Ta3! zz
1... Ke4/f4/d4 2. De3#
1... Kf6 2. Dc3#

Borsz ili Borise, nema ljutnje, zamolio sam forumaše da ne pišu u Odabrane teme 2#, nego da je za komentare odabran ovaj topic, većina je uvažila moju molbu, ali eto ti nisi. Nema veze i nema ljutnje.

Na tvoje pitanje zašto Tb3 nije čisti Bristol, sam si sebi ponudio odgovor, Tb3 nije rješenje, čak nije niti varka.
Da si barem pitao, da li je npr. 1.Tc3? čisti Bristol onda bi ti odgovorio ovako:
1.Tc3? je varka, a varijante 1...Ke4/f4 čine čisti Bristol u varci.
Dakle:
1. Tc3? zz
1... Ke4/f4 2. De3# - čisti Bristol
1...Kd4 2.De3# - anti Bristol
1. ... Kf6!

[borsz]

Zašto tvrdiš da je Tb3 varka?

[borsz]

Hvalite me konji moji  

Zašto misliš da je problem izvorno objavljen s greškom, a ne da su ga kasnije krivo reproducirali?

Zar je Nizozemska imala svoju PCCC? (napisao si: "Henk Le Grand je bio delegat  Nizozemske PCCC.")

[Mario]

Zašto tvrdiš da je Tb3 varka?

Molim čitati pažljivije!!!