Šah.hr - prvi hrvatski šahovski forum
21-07-2018, 05:11:09 *
Dobrodošli! Molimo, prijavite se! Još niste član? Registrirajte se u dva jednostavna koraka!

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti: Pratite nas na Facebooku: https://www.facebook.com/Sah.hr.sahovski.portal
 
   Forum   Pomoć Traži Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Hrvatske zdravice  (Posjeta: 2315 puta)
Fred1955
Lovac
*
Offline Offline

Postova: 309


Chesspect: +735

« na: 08-12-2016, 20:10:20 »
+1

                                  "Hrvatske zdravice" shok

Naši su se djedovi znali okupljati u raznim prigodama oko stola, što je bila prilika da se ispije pokoja zdravica.
Nazdravljalo se je svemu, prvenstveno Domaćinu, Domaćici, Prijateljima oko stola, gospojama, gospođicama .....
a u raznim prilikama : imendani, rođendani, zaruke, vjenčanja, doček Nove godine ......

Iz knjige:" Nazdravičar i govornik za sve prilike života"
Zbirka ozbiljnih i šaljivih nazdravica i prigodnih govora.

Iz uvoda: " Rieč pospješuje djelo, lijepa je rečenica, a da je i istinita, ponajbilje se možemo uvjeriti, kad slavimo kakovu svečanost,
jer upravo riečju označujemo njezinu pravu važnost i svrhu i podajemo joj neko više značenje.
.Pa nije tako samo kod velikih nego i kod najjednostavnijih ili nižih svetkovina.
Prigodni govori udešuju se prema naravi same svečanosti"
"Kratko i jezgrovito" glavno je pravilo svakog govornika, jer pravo veli Kačić: Duga pjesma u vinu sramota.
Dugim govorima često govornici zlorabe strpljivost slušatelja, a to ne valja.


Naš Preradović predlaže da se drži samo pet zdravica u pjesmi " Pet čaša".

Prva zdravica ide svakako domovini:
" Tvojoj žrtvi krvca naša,
Tvojoj sreći prva čaša"

Druga nazdravica ide slavnim mrtvima:
"Da oživi duh njihovi
i u nas se da ponovi"

Treća zdravica ide rodoljubima, kojima narod na srdcu leži i koji sve sile ulažu na dobrobit svoga naroda, jednom rječju koji:
" Za dom i narod rade
Bog da život dug im dade"

Četvrta zdravica zabludjelim sinovima, koji se odmetnuše od svoje domovine, te lutaju kao izgubljene ovce.
" da se vrate Domovini"

Peta:
" Petu čašu svaki svomu,
što na srdcu leži komu,
Bila ljuba, bilo zlato,
Od Boga mu budi dato !"


Evo par takvih prigodnih:


    hi       Pozdrav Domaćina svojim prijateljima   congratulate  nyam2  empathy3 biggrin  ok  morning1  drinks

Moji vrijedni prijatelji!

Bacho bog zaštitnik vinove loze zaista će se danas uzradovati dok se njegovih štovatelja toliko sakupilo ,
a ja u ime ksenijskoga Zeusa, zaštitnika veseljaka , otvaram današnju našu sjednicu i pozdravljam Vas srdačnim:
Dobro došli! Moje riječi su slabe, a da bi mogao izreći sve , što mi u ovaj čas srdce ćuti,
ponajviše zahvalnost na dokazu prijateljstva i časti, koju meni i mojima iskazujete.
Danas ćemo se  gospodo zabavljati rješavanjem jedne zadaće. Ne mislite, da je to kakova matematička progresija.
 Nije, već su to predlozi moje vlade u kuhinji, a mi ih moramo riješiti.
Razvedrite svoja mrka lica , jer ne kanite valjda mirisne lovorov vience ostaviti istom svojemu pepelu i živo prionite oko rješavanja.
Živite, ja ću već doći, viče smrt povukavši nas ledenom rukom za uho - luda se brine što će nam sutra biti.
Nadajući se od Vas najpovijnijem rješenju, iz srdca kažem : Dobar Vam tek !  

                   congratulate                         Na Badnji dan                    drinks

Slavno drušvo !

Kuda god okom krenem, svuda vidim vesela i rumena lica.  A što je uzrok tomu veselju i rumenilu ?
Zar nas pali žar čarnih očiju naše domaćice? Da , žarke su ?
Možda nam razžariše lica traci iskrena zadovoljstva našeg domaćina koji nas tako veselo motri oko stola ? Da , bit će i to!
Ili doprinaša rumenilu našem odsjev kore s pečena purana, koji se pred nama žari? Da , zanimljiv je!
Možda nas raspaljuju vatrene iskrice rumena vinca, koje tako gladko teče niz naša grla! da divno je!
I čarne oči i zadovoljstvo i žar purana i vatrene iskrice, sve nas to veseli i razblažuje;
ali najvećim uzrokom radosti naše jest misao, da se približuje čas, kad će se roditi naš Spasitelj,
te kad ćemo veseli i radostni zapjevati divnu pjesmu: Narodi nam se kralj nebeski !
Stoga ja nazdravljam zdravicu onomu članu našeg društva, koji će prvi o ponoći viknuti:
Gospodo, polnoć je , narodi se kralj nebeski! "
A zagvalit će se taj član na zdravici onda, kada se svi vratimo s polnoćke, te nastavimo još koje vrijeme ovdje naše veselje...
Da Bog da sretno !

 
           congratulate       Na Novu godinu     drinks ok Give Rose yes Cheesy  Smiley  Wink  morning1


Preštimana i zebrana gospoda !

Na tom mladom letu veselimo se!
Najprvić se budemo svi skupa zahvaliti gospodinu Bogu, kaj nam je dal doživeti novo leto vu zdravlju i veselju i vu svem obilju.
Hvala mu i dika budi.
Drugoč pak hvala našemu ljubljenom domaćini i njegovoj punoj pivnici, kaj bumo mogli biti pri njem prav veseli, djedjerni,
onak kak se to šika za poštene ljude;
a tretić hvala tulikajše našoj kuharici, koja je pod komandom naše poštovane domaćice nakuhala i napekla svake
fele jušnatoga, mesnatoga i meljnatoga dugovanja, s kojim budemo naš po volji ugodili našim zvedljivim želudcem.
Zdignimo oda svi pune kupice v rukah, pak predi nek se ozbiljno primemo ovoga dugovanja, pod kojim se naš stol zvija,
poželimo našim dragim domarom i njih celoj pajdašiji sretno novo leto, da jim bu leto celo sve selo veselo,
a i mi svi da ž njimi u vu poštovanju i slogi većkrat ovak pobožno i vu strahu Božjem koju kupicu vinčeka strusimo i koji komad pečenčice potrošimo.
Daj Bog da bi tak navek bilo, kak je danas, na tom mladom letu svega obilja!
A vezda kak smo rekli, tak naj bu ! Vun!
« Zadnja izmjena: 23-12-2016, 01:43:49 od Fred1955 » Evidentirano

-   O šahu je rečeno, da jedan život nije dovoljan za njega. Ali to je greška života, a ne šaha !  - William Ewart Napier
Fred1955
Lovac
*
Offline Offline

Postova: 309


Chesspect: +735

« Odgovor #1 na: 09-12-2016, 07:24:05 »
+1

    Cheesy  drinks nyam2   congratulate   Domaćinu i Domaćici   hi  Give Rose

Slavno društvo!

U uzvišenoj pjesmi " O zvonu" pjeva miljenik njemačke muze veliki Schiller predivno o zadaći domaćina i domaćice:

Mužu je poteči,
U taj sviet zlobeći,
Da radi i gradi
Da tvori i sadi,
Da čepa, izljudi
Junak se usudi
Te na kocku meće
Ne bi l' steko sreće.

- - - - - - - - - - - -  
- - - - - - - - - - - -

A u srećnoj kući
Mudro vladajući
Domaćica mila
Majka širi krila,
Puti svesrdice
Kćeri golubice
Kara , u red zove
Sinke sokolove.
Radi svake A ne žali muke
Redom i pameću
Utvrđuje sreću.  

Mislim da je suvišno bilo što dodati. Naši ugostnici potpuno odgovaraju ovoj krasnoj slici,
što je sebi u svojoj pjesničkoj mašti stvorio neumrli Schiller. Njihovo je geslo:
"Čovjek je da teče, žena je da čuva", a to im se vidi, obazrež li se u kojegod stranu njihova života i kuče.
Zato iz srdca i od srdca stostruki : Živili !
« Zadnja izmjena: 09-12-2016, 08:13:09 od Fred1955 » Evidentirano

-   O šahu je rečeno, da jedan život nije dovoljan za njega. Ali to je greška života, a ne šaha !  - William Ewart Napier
Fred1955
Lovac
*
Offline Offline

Postova: 309


Chesspect: +735

« Odgovor #2 na: 09-12-2016, 07:32:26 »
+1

Give Rose  " Zdravica Gospodjici"      Air Kiss In Love

Kucaj brate! Nek se pije
Vino ima dobru žicu.
Oj u zdravlje! Al u čije ?
Ja kazat ću napitnicu.
  Bog poživi lijepo diete
  Pravu zdravu kćer Hrvatsku!
  Da mi Braćo izpijete
  A za moju ljubav bratsku!
Bog je lijepo lice dao
Vašem slatkom milovanju;
Ne budi vam piti žao.
Rdja ko ne pije za nju!
  Bog joj dao zlatne prame,
  Ko što ova zlatna kaplja;
  Pijte za nju, Pijte za me,
  Nek se vječna sreća sklaplja.  
Bog joj dao bistre oči,
Kao zvijezde na nebesi,
Kao vunce što se toči,
Ko proljetni plamen krijesi.
  A nada sve dušu ima
  Moja vila plavokosa,
  Što joj sjaje u njedrima,
  ko u ruži božja rosa.
Nek se puna čaša krene,
Pijte redom braćo zato,
Pijte braćo i za mene
I za moje milo zlato!

A. Šenoa



       congratulate      Mladencima       Air Kiss In Love

Slava dragom bogu budi
A mir vama svatski ljudi!
Sreća cvala našem Venku,
Uz njegovu mladu ženku,
Koju si on davno nadje
Da mu živjet bude sladje!
Diž'te braćo vrče vaše,
Za mladence pijmo naše:
Da im bog da zdravlje sreću
I cekina punu vreću;
Uz to djece pncat koš
Mogu'l željet više još!

August Šenoa



Novorodjenčetu ( Mužkom )    congratulate

Drago diete, titraj, buji,
U radost mi srećnoj majci!
Bog ti višnji dao dragi:
Spretne ruke radilice,
Nek te hrane  na poštenju;
Zdrave noge hodilice,
Svud za dobrim nek te nose,
Bistre oči  vidilice,
Da mi vidiš  što  je liepo
I dragomu Bogu milo;
Bog ti dao dobru glavu,
Da znaš pamtit sudit pravo,
Da znaš mudar trijezan biti;
Bog ti dao dobro srdce,
A i hrabro to pregnuće,
Nebi l' majci sinak mio,
Nek te majka srećna vidi,
Nek se tebe rod ne stidi!
Milo ranče, buji, rasti
U radost mi srećnoj majci !


Novorodjenčetu ( ženskom )    congratulate

Paji , buji draga kćerce,
Ti mi zdravljem daj ujedri,
A ljepotom uljepšaj se
i dobrotom izkiti se,
Te mi krotka , stidna vrijedna,
Budi dika bielim dvorom,
Gdje no ću te ja udomit,
Da podigneš i uljudiš
Sinove si sokoliće,
Same kršne poštenjake,
Same kćeri poslušnice,
Svomu rodu prave dike!
« Zadnja izmjena: 12-12-2016, 13:18:19 od Fred1955 » Evidentirano

-   O šahu je rečeno, da jedan život nije dovoljan za njega. Ali to je greška života, a ne šaha !  - William Ewart Napier
Fred1955
Lovac
*
Offline Offline

Postova: 309


Chesspect: +735

« Odgovor #3 na: 09-12-2016, 08:31:18 »
+1

    congratulate    Zdravica za hrvatsku narodnost i samostalnost    drinks

Amo de, braćo Dalmatinci i Hercegovci, Bošnjaci i Slavonci, Hrvati i Istrani u kolo Hrvatsko,
da gojimo  i pirimo narodnost našu, narodnost hrvatsku. Narodnost i samostalnost valja nam držati i braniti,
kao što držimo i ljubimo ženu i djecu, kao što ljubimo vlastiti život.
Narodnost nas vodi na bratinski sklad, vodi nas bliže našemu vladaru; veže nas u jedno kolo, da nas tudjinac zgodom ne uvreba
i ne otrgne od našega jata, kako je to učinio u staro, a pokušao u novo vrieme.
Svaki čovjek valja da ljubi i brani svoj dobar glas, svoje poštenje, ime i svoje imanje;
 a glasa, imena i imanja većega ne ima na svietu ćovjeku do narodnosti i samostalnosti.
Potari narodnost, potro si temelje, na kojima najtvrdje sjedi samostalnost.
Čovjek bez narodnosti, tielo je bez kosti. - Slavno družtvo!
Ovu čašicu za predragu hrvatsku narodnost i samostalnost !


Spomen govor

Petar Preradović bio je hrvatski pjesnik, prevoditelj i vojnik te predstavnik romantičarskog vremena iz prve polovice 19. stoljeća. Petar Preradović rođen je 19. ožujka 1818. godine u mjestu Grabrovnici pored Pitomače. Preradovića su mnogi opisivali kao generala koji je u duši bio pjesnik. Krajem 1871. godine Preradoviću se pogoršalo zdravstveno stanje zbog čega je odveden na liječenje u Njemačku, a nakon toga i u Fahrafeld u Donjoj Austriji. Tamo je i umro 18. kolovoza 1872. godine. Pokopan je u Beču, a ostaci su preneseni u Zagreb 1879. godine.

August Šenoa spjevao mu je himnu koju je uglazbio Ivan pl. Zajc, a prema motivu iz Preradovićeve pjesme “Putnik”,
kipar Ivan Rendić izradio mu je nadgrobni spomenik “Domovina polaže cvijeće na pjesnikov Spomenik”.

 secret2   kod prenosa kosti Petra Preradovića:   Cry   Undecided  nea secret2  Sad sorry shok shok

Odlična gospodo i odlične gospodje!

Zagreb se podigao listom, narod leti zanosita srdca i rodoljublja, Vrlo gradanstvo i živa mladež skupiše se oko ove mrtvačke škrinje.
Zagonetka je evo središtem bučnog grada. Da Vam riješim tu zagonetku? Ta već ju je vaše srdce odgonetnulo.
Tu stoji alemčaša, koja nas je sto put nudila rajskim napitkom - pukla je. Da je razbijemo ?
Tu stoji gniezdo, iz kojega se izvila zlatna ptica - odletjela je ptica. Da joj gniezdo raskopamo?
Tu leži harfa, sa koje su strujile stotine plemenitih pjesama u srdce naroda - žice su popucale. Da harfu slomimo ?
Tu stoji žrtvenik, na kojem je gorio sjajan plamen, ljubav naroda ljubav slobode, plam se iztrnuo. Da oborimo oltar?
Tu je šaka pepela, koji i sada krije tisuću živih srdaca - hrvatski pjesnik Petar Preradović- Da pustimo da se dragocijeni ti ostanci gobe u tudjoj zemlji, u tudjem vjetru? Ne reče sebi narod, medju nama mora biti taj posvečeni pepeo, dok bude hrvatskog roda.

Nikad nije narod doživio ljepšega slavlja, nikad nije na hrvatskoj zemlji besmrtnost slavila ljepše pobjede nad gluhom materijom.
Da , taj prah, komu se evo klanja vaskoliki narod, divnim nam je svjedokom , da se je u nama hrvatska sviest uvriežila duboko, podigla visoko, da nema te himbe ili bure , te sile ili strasti, koja bi jaka bila istrgnuti iz našega srdca onu tvrdu vjeru, koje je slavnim apostolom bio Petar Preradović, vjeru rodoljublja, vjeru slobode.

Dobro nam došao , putniče naš ! Evo si došo iz daleke i strana kraja.
Teško ti je tuđa gruda stiskala prsi,
Teško si drijemao i kroz san spominjao želju mladosti svoje:
"U tvom polju daj mi groba,
Tvoim cviećem grob mi kiti"

Zar da te je zaboravio onaj narod, Tebe, komu je ispod ruha strogoga zvanja poplanula pjesma,kao što žarka vatra plane ispod snježnog vulkana poplanula i dogrunula.;
"Zora puca bit će dana!". Ne, nije pjesniče naš! Hrvatska mladež razbi vrata tudjega groba, hrvatski narod podignu tisuće ruke i ponesu te tamo u slavlju, da tvoja želja istinom bude.
O, da ti je skočiti na junačke noge, da ti je očima obrediti ovo dično hrvatsko kolo!
Tu ne vidiš suza, ne čuješ uzdaha. Niesmo mi došli plačući pokopati mrtvaca već da besmrtnika kličući ponesemo u hram vječite slave. Dodji unidji, savij se na prsa mile sebi majke domovine svoje! Gle! Zastava se naša vije, cvjetaju vienci; kliče narod: Dodji! Ovdje na zelenu brdu povrh Zagreba grada čeka te krasna žena, tuga je stvori kamenom - to je domovina Tvoja. Mekanu Ti je prostrla posteljicu od rodnoga cvieća ponajmilijemu sinu. Drhtave je pružila ruke po hrvatskom perivoju, da svije vienac, da kiti tvoj grob.
Dodji majčici svojoj, na njeno spusti se krilo ćuvat će te svako doba i šaputati kroz san:
U svom polju dajem groba.
Svojim cviećem grob Ti kitim.
A naše gore, naše dubrave, naše ptice, naša srdca klicat će, dok bude hrvatskog roda: Slava Ti vječna, pjesniče naš!

                                                                                August Šenoa      Give Rose




* preradovic grob.jpg (6.74 kB, 204x247 - (učitavanja: 716 ).)
« Zadnja izmjena: 12-12-2016, 13:10:54 od Fred1955 » Evidentirano

-   O šahu je rečeno, da jedan život nije dovoljan za njega. Ali to je greška života, a ne šaha !  - William Ewart Napier
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  


Copyright © 2010-2017 Šah.hr. Sva prava pridržana.

eMail
Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.21 | SMF © 2006-2009, Simple Machines Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!